Opet udar na stanovništvo: Skok cijene goriva donosi talas poskupljenja

Zahtjev za povećanje akciza na grupu proizvoda, uključujući i naftu, koju su iznijeli premijeri RS i Federacije BiH Željka Cvijanović i Fadil Novalić, stručnjaci objašnjavaju kao pokušaj da se kupi vrijeme dok MMF na račune ne isporuči novi kredit, te način da se popune prazni budžeti.

Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da narod nema ni za hljeba i da će opet biti pogođeni upravo najsiromašniji.

“Drugi potencijalni izvori finansiranja deficita u budžetu su potrošeni, tako da je povećanje nameta nešto što se moglo očekivati kao sljedeća opcija. Sigurno je da će povećanje akciza na naftne derivate loše uticati, poskupjeće mnogo proizvoda, pa čak i oni koji nemaju u svojoj cijeni toliko učešća goriva i to zbog psihološkog efekta”, kazao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, za Nezavisne.

On je dodao da bi prije trebalo razmisliti o uvođenju akciza na nezdravu hranu, to jest na proizvode koji imaju visok udio šećera i masti, a ta sredstva usmjeriti u zdravstvo, jer oni imaju troškove zbog takve hrane.

Saša Ćejić, zamjenik predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS, istakao je da su se borili da do toga ne dođe, ali da političke strukture nisu imale sluha.

“Ono što su oni zamislili da urade i koliko da dignu, to će na kraju i biti, a krajnju cijenu zna se ko će platiti – obični čovjek to jest krajnji korisnik. Tražili smo sastanke, raspravljali, ali kažu da para u budžetu nema i da je to način da ga popune”, navodi Ćejić.

Iz udruženja za zaštitu potrošača ogorčeni su zbog ovog poteza, te poručuju da će pomjeranjem cijena energenata koji čine 30 odsto maloprodajne cijene, rasti i cijene svih krajnjih proizvoda.

“Bez obzira na to o kojem se proizvodu radilo, ovim i svakim narednim sličnim nametom ugroženi će biti upravo najsiromašniji, obični radnici, penzioneri i nezaposleni, dok na drugoj strani bogate niko ne dira. Ipak interesne grupe i lobiji u vladajućoj strukturi rade svoj posao dobro”, naveo je Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača Kantona Sarajevo.

Lakota ističe da naši političari lutaju bez cilja i plana te da nas iz ovakvih situacija i generalno krize mogu izvući samo dobro urađene strategije koje će se poštovati, a ne biti mrtvo slovo na papiru.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, dijeli mišljenje s kolegom iz Sarajeva, pogotovo kada je pitanju odnos vlasti prema imućnijem dijelu stanovništva i porezu na luksuz.

“Uvođenje akciza na duvan i alkohol uvijek smo podržavali jer se radi o štetnim tvarima i odatle treba zagrabiti maksimalno. Isto mišljenje imamo i o luksuznoj robi, jer je kupuju samo oni koji imaju para. Ako neko ima para da kupi auto od 100.000, neka plati još 30 odsto”, govori Petrović.

Akciza, omča oko vrata prevoznicima

Prijedlogu premijera suprotstavili su se i autoprevoznici RS, koji su istakli da povećanjem akciza direktno ugrožavaju ionako teško poslovanje.

“Smatramo da akciza za koju država na jednu litru nafte uzima jednu marku mora da se smanji, a ne da se poveća, a sve kako bi napunili prazne budžete zdravstva ili puteva RS i BiH. Shodno tome tražimo od Vlade RS i Ministarstva saobraćaja da prijedlog ispitaju i energično odbace kao neosnovan i kao nešto što nam stavlja omču oko vrata”, stoji u saopštenju.