Oporavak od poplava će koštati milijarde eura

Podijelite vijest

Najveći svjetski mediji konstantno izveštavaju o poplavama na Balkanu uz konstataciju da se voda polako povlači ostavljajući za sobom pustoš i „mamutski“ zadatak oporavka koji će Bosnu i Hercegovinu i Srbiju koštati milijarde eura, a koje ni jedna ni druga zemlja nemaju.

Agencija frans pres prenosi da su prvi među 150.000 evakuisanih stanovnika dobili „zeleno svjetlo“ da se vrate kućama koje su morali da napuste kada se rijeka Sava izlila iz korita i poplavila dijelove Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Francuska agencija prenosi da broj žrtava najgorih poplava koje su pogodile Balkan u posljednjih više od 100 godina iznosi 51, ali da bi taj broj mogao da poraste ukoliko još tijela bude pronađeno u kućama i na farmama uništenim poplavama i klizištima.

Mnoge njive i polja i dalje su pod mutnom vodom, veliki dijelovi su bez struje, a mnogim mjestima je teško prići, opisuje AfP, navodeći da ljudi koji se vraćaju u svoje domove nailaze na prizore pustoši i nesnosnog smrada.

S obzirom na temperature od skoro 30 Celzijusovih stepeni, najveći izazov je sada uklanjanje lešina utopljenih životanja prije nego što počnu da se raspadaju na vrućini i da eventualno šire zarazu, konstatuje francuska agencija i prenosi da je u Srbiji dosad uklonjeno oko 200 tona uginulih životinja.

Američka agencija Asošiejted pres zaključuje da će oporavak od rekordnih poplava Bosnu i Srbiji koštati milijarde koje ni jedna ni druga zemlja nemaju.

Kao i veći dio Balkana, Srbija je siromašna, sa ekonomijom koja se nije u potpunosti oporavila poslije ratova i međunarodnih sankcija iz 1990-ih, konstatuje AP.

Dvije decenije poslije ratova koji su razbili Jugoslaviji i stavili veći dio regiona na zapadnu finansijsku „infuziju“, Srbija i Bosna ponovo moraju da se obrate Evropi za novčanu pomoć kako bi se oporavile od višednevnih poplava, primjećuje britanska agencija Rojters.

Francuski list „Figaro“ danas u opširnoj analizi navodi ocjene eksperata koji štetu nanetu poplavama procjenjuju na više od milijardu eura za Srbiju i na nekoliko stotina miliona eura za Bosnu, ali i mišljenje njemačke osiguravajuće kuće „Munik Re“ koja ocjenjuje da se visina štete može konačno procijeniti „tek za nekoliko nedelja“.

U svakom slučaju, prve procjene se odnose samo na direktne gubitke, navodi pariski dnevnik, koji prenosi i riječi Vensana Vigijea, ekonomiste u Međunarodnom centru za istraživanja o prirodnoj sredini i razvoju, koji smatra da tome treba dodati i dugoročne ekonomske gubitke, „koji su generalno značajni koliko i materijalna šteta“.

– Da bi se ograničili ekonomski gubici, važno je osposobiti sve komunikacione mreže što je prije moguće, a da bi se to učinilo osiguravajuće kuće moraju brzo da isplate nadoknade preduzećima kako bi ona mogla da ispoštuju svoje ugovore i izbjegnu nemogućnost isplate“, objašnjava francuski ekonomista.

U Organizaciji za evropsku saradnju i razvoj ocjenjuju da bi ekonomski gubici u Srbiji i BiH mogli da dostignu visinu od tri odsto BDP-a, navodi „figaro“.
– Ali to bi bio najcrnji scenario“, smatra politički analitičar Šarl Bobion.
– Bilo bi potrebno da Beograd bude pogođen i da proces obnove bude spor da bi ekonomske posljedice bile toliko strašne. Za sada, srpska prijestonica jeste u opasnosti, ali nije pogođena“, precizira on.

Sa uništenim kućama i putevima, poljoprivrednim dobrima, podavljenom stokom, šteta je ogromna i može se porediti sa štetom izazvanom ratom od 1992. do 1995, zaključuje pariski list, koji je uz tekst objavio i veliki broj fotografija sa prizorima iz poplavljene Srbije i BiH.

 

Agencije