OPREZNO SA ĆEIFOM: Zašto je kahva opasna po zdravlje postača?

Mjesec ramazan je idealna prilika ne samo za duhovno obnovu, već i usvajanje zdravog načina života. Nažalost, tokom iftara i sehura često iz neznanja ispijamo kahve, gazirana i energetska pića u većim količinama nego uobičajeno, što može dovesti do zdravstvenih problema. Naravno, pijenje kahve u umjerenim količinama ima određene pozitivne efekte na naš organizam, koji se svakako trebaju iskoristiti.

Kako bismo na pravi način iskoristili prednosti kahve, u ovom članku donosimo nekoliko razloga zbog kojih bismo je tokom mjeseca posta trebali ograničeno konzumirati, imajući na umu da ona posebno negativno djeluje na ljude koji imaju problema s organima za varenje, nervnim i srčanim oboljenjima.

– Kahva dovodi do problema s organima za varenje

Ukoliko kahvu popijete na prazan stomak (recimo tokom iftara), morate znati da ona utječe na proizvodnju hidrohlorične kiseline, koja se proizvodi jedino tokom varenja obroka. Ukoliko zbog čestog ispijanja kahve vaše tijelo bude primorano da proizvodi veće količine spomenute kiseline nego potrebno, ono će imati problema s proizvodnjom te kiselinu nakon konzumiranja pravog jela.

Nedostatak hidrohlorične kiseline negativno utječe na proces varenja proteina u želucu, te hrana bogata bjelančevinama često ne bude pravilno svarena i kao takva iz želuca dospijeva u tanko crijevo. Nesvarene namirnice bogate proteinima dovode do velikog broja zdravstvenih problema, od nadutosti do iritabilnog crijeva, divertikulitisa i čak raka crijeva. Pojedini eksperti ističu da sve bolesti nastaju u crijevima. Imajući spomenuto na umu, povedimo računa da tokom mjeseca posta kahvu konzumiramo u ograničenim količinama, i nikako na prazan stomak.

Mnogi sastojci kahve, poput kofeina, mogu tokom mjeseca posta dodatno uznemiriti naš stomak i sluznicu tankog crijeva. Razlog je jednostavan: tokom posta naš organizam miruje, da bismo ga potom tokom noći doslovno zatrpali teškim namirnicama koje se teško vare, a među njima i kahvom. U stomaku nastaje pravi haos, i crijeva se muče da prorade sve namirnice koje smo u njih unijeli. To dovodi do niza problema, poput žgaravice, nadutosti, proljeva, zatvora, a može rezultirati i težim oboljenima, poput čira želuca i tankog crijeva.
Pijenje kahve posebno oštećuje sluznicu tankog crijeva, potencijalno dovodeći do abdominalnih grčeva, problema s eliminacijom toksina i štetnih materija te problema s pražnjenjem crijeva, počev od zatvora do teške dijareje.

Kahva direktno dovodi do žgaravice i problema s želudačnom kiselinom jer ona dovodi do opuštanja donjeg ezofagealnog sfinktera, malog mišića koji bi trebao biti čvrsto stegnut naon obroka kako se sadržaj iz želuca ne bi vraćao nazad u jednjak i kiselinom ‘ispržio’ njegov nježni omotač.

Ukoliko imate bilo kakvih problema s stomakom, patite od želudačnih ili crijevnih bolesti, povedite računa da smanjite ili eliminišete unos kahve, a posebno tokom mjeseca Ramazana, kada se ona konzumira nakon teških i masnih jela koja posebno opterećuju organe varenja.

– Kahva dovodi do dehidracije, gubljenja tečnosti tokom posta i slabosti

Kahvu je posebno štetno piti tokom Ramazana koji pada u ljetnjim mjesecima iz razloga što ona djeluje kao diuretik, utječe na apsorpciju minerala i dovodi do dehidracije, gubljenja tečnosti iz organizma. Samo to je dovoljno da naš organizam iscrpi u velikoj mjeri, i oteža nam ramazanska dane.

Nažalost, mnogo ljudi ima poremećen mehanizam hidratacije, narušen još u detinjstvu, navikom da se djetetu ujutru prvo daje hrana, pa tek onda voda. Čak i odrasli često kada su žedni ne prepoznaju taj osjećaj, nego posežu za hranom.

Kako bi bili sigurni da uzimamo dovoljno tečnosti, dovoljno je da svi uradimo jednostavan test – boja mokraće pokazuje da li ste pili dovoljno vode: ona ujutru može da bude blago žuta, ali ako se unosi dovoljno vode, urin će biti gotovo bezbojan.

Stoga, tokom mjeseca Ramazan povedimo računa da tokom iftara i sehura pijemo što više vode, a smanjimo količinu popijene kahve. Upamtimo: jedna šolja kahve dovodi do izlučivanja sedam puta više vode iz organizma!

– Kahva dovodi do povećanja stresa, umora i tromosti

Kofeinska pića pojačavaju stres i visok krvni pritisak, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Konzumiranje većih količina kahve dovodi do lučenja hormona stresa: kortizola, eponefrina i norepinefrina koji povećavaju krvni pritisak, ubrzavaju rad srca i podižu nivoe stresa.

Organizam pod stresom otpušta adrenalin, koji organizmu pomaže da se bori sa stresom. Drugi hormon nadbubrežne žlijezde, kortizol, ima duže djelovanje od adrenalina i luči se kada je osoba pod stresom duže vrijeme.

Razni napici koji sadrže kofein, kao što su kahva, cola i čaj, stimuliraju proizvodnju adrenalina, što je za organizam normalno samo u ekstremnim situacijama, te na taj način drastično povećavaju razinu šećera u krvi.

Ipak, mnogi ljudi kavu i čaj konzumiraju više puta tijekom iftara i tokom sehura, a pritom njihove nadbubrežne žlijezde luče adrenalin. Kao što je rečeno, ako je organizam pod stresom duže vrijeme, nadbubrežne žlijezde počinju lučiti kortizol, koji uništava živčani sustav.
Osim toga, kofein utječe na ravnotežu glukoze u krvi i na taj način povećava otpornost na inzulin (koji regulira razinu šećera u krvi). Ovo uzrokuje veću težinu i umor. Tijelo i um su veoma osjetljivi na mehanizam glukoze i razinu hormona.

Konačno, organizam je toliko umoran od neprestanih dnevnih stresova – stimulansi (nikotin i kofein) i hrana – da ne može adekvatno reagirati i metabolizam postaje neuravnotežen. Organizam s poremećenim metabolizmom razvija razne bolesti i počinje stvarati masne stanice.

– Kahva dovodi do ovisnosti

Mnogim je ljudima ispijanje prve kahve tokom iftara pravi mali ritual koji ne vole remetiti. Možemo često čuti da ih kava budi i popravlja raspoloženje. Međutim, novo istraživanje je pokazalo da kahva zapravo samo ublažava simptome kofeinske krize, što znači da se radi o ovisnosti.

Naime, tijelo se preko dana posta očisti od kofeina i može doći do umora, tupe glavobolje i zaboravljivosti, što sve nestaje nakon prve iftarske kahve.

Kofein inače blokira djelovanje adenozina koji u normalnom okruženju usporava metabolizam, pa je nakon prve kahve sve u našem tijelu doslvno prebačeno u višu brzinu. No, nakon što kofein izađe iz tijela, proradi adenozin i dolazi umor, glavobolja, slabost i slične neugode.
Adenozin širi i krvne žile koje je kofein stisnuo, pa tako dolazi do glavobolje.

Nedim Botić za Akos.bA