Osigurava li država lijekove protiv Covida ili su građani prepušteni sami sebi

Nakon vikenda 324 nova slučaja zaraze koronavirusom, i manje testiranih. Zabrinjava veliki broj smrtnih ishoda, 39. Hoće li i ko odgovarati zbog nepravovremenog odgovora države na pandemiju? Koliko je života moglo biti spriječeno da su nadležni vakcine nabavili na vrijeme? Sa skoro 11 hiljada preminulih, BiH je, prema nekim analizama prva u Evropi po broju smrtnosti od posljedica korona virusa. No, da li je to zaista tako? Kako se Covid 19 uopšte liječi u BiH? Obezbijeđuje li država lijekove ili su građani prepušteni sami sebi?

Jedan od lijekova koji se koriste za liječenje pacijenata oboljelih od korona virusa u BiH Tocilizumab, nalazi se na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije. Drugi, Remdesivir, koji usporava tok bolesti i sprečava ulazak pacijenata u kritičnu fazu, nije registrovan. Cijene lijekova enormo su visoke. U KS građanima se ipak refundira novac za kupovinu ovih lijekova. No nije uvijek bilo tako.

Kupovina lijekova

“99% pacijenata koji su imali potrebu za tim su dobili taj lijek na kojekakve načine. Međutim, u zadnje vrijeme nismo imali probleme s tim jer je naš zavod, odnosno fond plaćao te lijekove. Kako će biti ubuduće ja zaista ne znam”, rekao je Ednan Drljević, infektolog u Općoj bolnici Sarajevo.

No, u pojedinim kantonima građani nisu u mogućnosti refundirati novac od kupovine lijekova protiv Covida 19. Stoga ostaju bez adekvatne terapije, prepušteni jedino imunološkom odgovoru njihovog organizma. Stoga na njemu treba raditi, savjetuju epidemiolozi.

“Ono što znamo da doprinosi boljem imunološkom odgovoru jeste raznovrsnija prehrana, spavanje, fizička aktivnosti, a ono što karakterizira imunološki sistem je balans, između zaštite od patogena, i zaštite da izazove neke autoimune bolesti”, naveo je Sanjin Musa, epidemiolog ZZJZ FBiH.

No, da li je broj umrlih od korona virusa realan? Preciznih podataka da li su pacijenti umrli sa ili od korone, doktor Drljević, kaže, nema. Od početka pandemije u BiH, objašnjava on, imamo metodologiju prijavljivanja smrtnih slučajeva u kojoj se ne razdvajaju pacijenti koji su umrli od korone od onih sa koronom. Nedostaje, poručuje, statistika tzv. višak smrtnosti.

“To se uzme prosjek u zadnjih pet godina koliko je umrlo ljudi općenito, i u zadnjoj godini Covida koliko je ljudi umrlo, da li u Covidu, da li zbog Covida, da li gdje je Covid zapravo bio uzrok njihove smrti, prema tome, na osnovu tih podataka, normalno je da je u godini Covida više ljudi umrlo nego u prosječnim godinam abez Covida, tako da se to zove taj višak smrtnosti”, kazao je Drljević.

Prijava Bakira Nakaša

Brojni smrtni ishodi od posljedica korona virusa u BiH su, dakle, rezultat neadekvatnog zdravstvenog sistema, lošeg opšteg zdravstvenog stanja stanovništa, ali i neodgovornosti vlasti zbog koje je u BiH masovna imunizacija počela kasno.

A upravo masovna imunizacija, kažu stručnjaci, jedina je šansa u borbi protiv korona virusa. No, ona mora iznositi do 80%, a u BiH nismo stigli ni do 20. Tužilaštvo BiH u marta ove godine formiralo je predmet nakon što je upućena krivična prijava protiv čelnih ljudi BiH, zbog izostanka nabave vakcina protiv korona virusa.

Prijavu je podnio doktor Bakir Nakaš u ime 24 građanina BiH. Razlog je, kako se navodi, postojanje osnova sumnje da, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva. No, u kojoj je prijava fazi, Nakaš, kaže, nema informacije.