Osmosatno radno vrijeme pogubno za organizam

Osmosatno radno vrijeme pogubno za organizam
Employees at Goopal Group take a nap in their seats after lunch, in Beijing, China, April 21, 2016. Office workers sleeping on the job is a common sight in China, where a surplus of cheap labour can lead to downtime at work. But in China's technology sector, where business is growing faster than many start-up firms can hire new staff, workers burn the midnight oil to meet deadlines and compete with their rivals. Some companies provide sleeping areas and beds for workers to rest during late nights. REUTERS/Jason Lee SEARCH "JASON SLEEP" FOR THIS STORY. SEARCH "THE WIDER IMAGE" FOR ALL STORIES

U proteklih nekoliko godina više studija se bavilo temom osmosatnog radnog vremena za koje se ispostavilo da jednostavno ne funkcionira.

Rezultati svih ovih studija su pokazali da dužina trajanja radnog vremena nema nikakve veze s tim koliko ste efikasni i produktivni. Pa, odakle je došla ideja o osmosatnom radnom vremenu?

Kampanju je pokrenuo socijalni reformator Robert Owen 1810. godine u vrijeme kada su tvornice radile 24 sata, a radnici su često radili od 10 do 15 sati. Tada je Owen izmsilio slogan „Osam sati rada, osam sati odmora, osam sati spavanja“, a 1926. godine više od stoljeća kasnije kompanija Ford motor postala je prva koja je uvela trajanje smjene od osam sati i udvostručila plaću zaposlenih.

Danas, osmosatno radno vrijeme je definitivno zastarjeli koncept.

Istraživač ciklusa sna Nathaniel Kleitman otkrio je nešto što se zove „osnovni cikuls odmaranja“ shvativši da naša tijela funkcioniraju na devedesetminutnom periodu u tijeku noći između dubokog i laganog sna. To se isto događa tijekom dana, zbog čega nam je potrebno više pauza kako bismo bili produktivni.

Idealan odnos rada i odmora bio bi 52 minuta rada i 17 minuta odmora. Ljudi koji su ovako održavali ovaj balans imali su zavidan nivo fokusiranosti na posao, pišu Nezavisne.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE