Osnovne razlike između kvalitetne i loše odjeće

To što ste nešto skupo platili ima više veze s brendiranjem i marketingom nego samom kvalitetom odjeće. Tekstilni stručnjaci i prodavači otkrili su devet ‘caka’ pomoću kojih možete vidjeti isplati li se nešto kupiti ili ne.

Cijena nije uvijek pokazatelj kvalitete, pogotovo što se tiče kupovine odjeće. Ponekad se stvari kupljene na masovnoj rasprodaji mogu nositi godinama, dok se predmet iz trgovine luksuzne marke može izobličiti nakon trećeg pranja. Neophodno je znati trikove kojima ćete lakše utvrditi je li odjeća kvalitetna ili ne, prenosi 24sata.hr.

1. Test opipom

Pokušajte se prilikom odabira komada usredotočiti na gustoću i težinu materijala. Tehnolozi tekstila koriste poseban izraz nazvan ‘gustoća površine’, što znači koliko grama teži 1 kvadratni metar. Što je veći ovaj broj, to je tkanina kvalitetnija.

Neće vam trebati posebni alati za mjerenje gustoće. Držite predmet u rukama i procijenite njegovu gustoću. Izuzetno tanak i labav materijal brzo će se suziti i istegnuti na mjestima gdje se tijelo izboči i strši. Druga metoda za provjeru kvalitete je ispitivanje odjeće na svjetlu. Neravnomjerna prozirnost znak je da je predmet loše kvalitete.

2. Provjerite unutrašnjost

Uzorak šava trebao bi se podudarati na dobro izrezanim predmetima. Ako se ne podudara, znači da je proizvođač odlučio uštedjeti novac. To se odnosi ne samo na prednju stranu predmeta već i na unutrašnjost.

Kako bi odjeća dobro pristajala tijelu, materijal za podstavu trebao bi biti gust, ali mekan. Ako je predmet izrađen od elastičnih tkanina, poput pletenine, guipure ili baršuna, i njihova bi podstava trebala biti elastična. A isto vrijedi i obrnuto: ako je predmet izrađen od čvrstog materijala, poput vune ili pamuka, i materijal unutrašnjosti trebao bi biti neelastičan, piše Brightside.

3. Protrljajte tkaninu

Peleti, odnosno mucice na odjeći uveliko utiču na cjelokupni izgled tkanine. Najčešće nastaju na sintetičkim materijalima, tkaninama s kratkim vlaknima, mješavini sintetike i prirodnih tkanina te pletenini.

Prije svega, provjerite sastav. Što više sintetičkih (poliesterskih, elastanskih, akrilnih, poliamidnih ili najlonskih) vlakana ima, to će se predmet prije prekriti mucicama. Peleti na vunenoj odjeći pojavljuju se brzo, ali s vremenom nestaju sami od sebe. Da biste razumjeli hoće li se peleti pojaviti ili ne, morate intenzivno trljati jedan komad tkanine o drugi – materijal loše kvalitete počet će se odmah kotrljati i odvajati.

4. Provjerite džepove

Prije slanja odjevnog predmeta u prodavnicu, dobar proizvođač zatvori bočne džepove jakni i kaputa. To je učinjeno kako bi predmet zadržao prezentabilan izgled. Tako ušiveni džepovi ne popuštaju i ne ispupčuju se nakon brojnih proba. Donji dio na kaputima i sakoima obično je ušiven iz istog razloga. Nakon kupovine predmeta možete držati ušivene džepove zatvorene, dok šav na stražnjoj strani sakoa i kaputa treba razrezati.

5. Sa sobom ponesite maramicu

Loše obojena odjeća ne samo da boja stvari koje se nalaze uz nju, već vam može i ispustiti boju na koži. To se posebno odnosi na traperice. Jednom kad se malo oznojite ili vas uhvati kiša, zajamčeno ćete dobiti noge slične štrumfu! Da se to ne bi dogodilo, unaprijed naučite hoće li tkanina puštati boju ili ne. Da biste je testirali, uzmite mokru bijelu salvetu ili mokru maramicu i protrljajte tkaninu. Ako dobije novu boju, tkanina koju provjeravate pušta boju te će vjerovatno izgubiti dio svog šarma nakon pranja.

6. Provjerite dodatke

Korištenje loše izrađenih dodataka još je jedan način da proizvođači uštede novac. Dugmići u boji plastike ili metala na odjeći, plastičnim patentnim zatvaračima ili isturenim nitima odaju lošeg proizvođača. Kvalitetno izrađena odjeća treba zatvoriti patentni zatvarač kad je u trgovini. Štoviše, obično je skriven ili prekriven zupcem koji štiti zube od oštećenja na hlačama, suknjama i haljinama. Petlje se, pak, moraju dobro obraditi, treba ih rezati i u kompletu mora biti rezervni dugmić.

Ako ste se i dalje odlučili za predmet s plastičnim dugmićima, prvo provjerite jesu li pretanki, a drugo pobrinite se da odgovaraju boji tkanine.

7. Pomirišite

Jeste li ikad primijetili da neki masovni marketi s odjećom imaju određeni miris? To je sve zbog formaldehida. To je organski plin oštrog i neugodnog mirisa. Uz njegovu pomoć trgovine dezinfikuju odjeću i sprečavaju pojavu plijesni na stvarima. Velika količina formaldehida je opasna i može izazvati alergije. Međutim, nemojte paničariti – ovaj plin nestaje nakon nekoliko pranja.

To znači da odjeću ne treba samo dodirivati ​​i isprobavati, već i njušiti. Kvalitetna odjeća ne smije imati oštar miris. Obično će imati neutralan miris ili miris laganog parfema.

8. Provjerite šavove

Ako su noge hlača ili traperica uvijene ili ako je šav ispod koljena neravan, znači da imate posla s neispravnim predmetom. To je zato što je ili pogrešan rez ili je pogrešno sastavljen. To ne samo da donosi nelagodu, već vizualno savija noge i daje im dodatni volumen. Vješt krojač obično može otkloniti takav nedostatak.

9. Test s upaljačem

Ne preporučujemo provođenje ovog eksperimenta u prodavnici.

Ponekad proizvođači odjeće skrivaju sastav predmeta, a kupac umjesto 100% pamuka dobiva mješavinu pamuka i poliestera. Da biste saznali sastav tkanine, ne morate je nužno donijeti u poseban laboratorij. Zapravo to možete shvatiti kod kuće. Uzmite komad odjeće koji slučajno ima rezervni komad tkanine s dugmetom – ili pažljivo izvucite jedan konac iz predmeta – i spalite ga.

Lan i pamuk sagorijevaju na isti način. Imaju visok postotak celuloze, što znači da tkanina u vatri miriši na izgoreni papir. Prirodna vlakna izgaraju jako i brzo, ostavljajući malu količinu bijelog dima. Viskoza je izrađena od prirodnog drveta hemijskom metodom. Brzo izgara, miriše na izgorjeli papir i ostavlja sivi dim i pepeo. Vuna i svila mirišu na spaljenu kosu ili perje. Polako gore, vlakna im se uvijaju i vatra se brzo gasi. Akril gori jarko žutim plamenom s malim bljeskovima. Nakon hlađenja tvori gustu kuglu.

Acetatna vlakna (sintetika) izgaraju žutim plamenom i imaju kiselkasti miris poput octa. Umjetni materijali gore slabo žutom bojom, odajući crnu čađu. Nakon izgaranja stvaraju gustu crnu kuglu.