Ostati ili vratiti se u BiH nakon školovanja u inostranstvu?

Samo u 2019. godini iz BiH je otišlo oko 30 hiljada osoba

Iako je sve više onih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine ima i onih, istina puno manje, koji se vraćaju nakon što završe školovanje na svjetskim sveučilištima.

Jedan od njih je Vedad Pašić, koji je diplomu doktora matematičkih znanosti stekao na prestižnom sveučilištu u Londonu. Poražavajuće je, kaže, što ljudi iz BiH odlaze zbog političke nesigurnosti i poremećenog sistema vrijednosti.

Vedad se u BiH vratio nakon studija u Londonu gdje je bio jedan najboljih studenta. Kaže da je lijepo živjeti u BiH ako imate priliku da radite i živite od poštenog rada.

“To je ono što sam ja imao sreću od samoga početka. Vizionarstvom tadašnjeg rektora Univerziteta u Tuzli koji je doista imao otvorenu, politiku otvorenih vrata u tom periodu, pogotovo prema mladim ljudima koji su se iz dijaspore željeli vratiti u BiH, tim putem sam se ja prijavio na konkurs i zaposlio na Univerzitetu u Tuzli sa nepune 23.godine. Pa bi potom otišao ponovo nakon dvije godine u Veliku Britaniju na svoj doktorat. Tad su se stvari počele mijenjati u roku od dvije godine od mog odlaska ozgubio sam i radno mjesto na Univerzitetu u Tuzli, kazao je Vedad Pađić, dekan PMF-a Univerziteta u Tuzli.

I pored tih, kako kaže, birokratskih crvenih traka, Vedad se vratio i drugi put sa diplomom doktora matematičkih nauka, iako je mogao birati univerzitet na kojem će raditi. Priča poput ove je malo. Jer oni koji odlaze, uglavnom odlaze u jednom smjeru.

Samo u 2019. godini iz BiH je otišlo oko 30 hiljada osoba. U Uniji za održivi povratak raspolažu brojkama i onih koji se vraćaju.

“Preko milion i 56 hiljada se vratilo u BiH što iz entiteta, Distrikt Brčko i naravno iz inostranstva. Međutim, već imamo demanti tog podatka, to je da mi sada trenutno iz BiH je otišlo toliko ljudi, i da je Bh. dijaspora se povećala oko 2 miliona ljudi”, ističe Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak i integracije BiH.

I dok se broj Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori povećava, među njima ima i onih koji žele da se vrate u svoju domovinu. Kako ćemo ih dočekati? Da li onako kako smo ih i ispratili, mnogima od njih naplativši odricanje od državljanstva.

“Kada neko izrazi želju i volju da se vrati u BiH, mi trebamu ustvari crveni tepih da tu postavimo i da ostvarimo da u nekom kapacitetu želju i dobru volju takve jedne mlade osobe omogućimo”, kaže Pašić.

BHRT