Otkazi zbog pandemije: Ko prikazuje stvarno stanje, a čije brojke djeluju nerealno

Najteža ekonomska posljedica pandemije koronavirusa sigurno je gubitak radnih mjesta, tako je to od Sjedinjenih Država, preko brojnih evropskih zemalja, sve do azijskih divova Kine i Indije. Ipak, brojevi otkaza u zemljama regije, kao i u dva entiteta naše zemlje kad se kompariraju ne izgledaju realno. Zvaničan podatak, koji je iznio direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović koncem prošle sedmice, kako je ova institucija registrirala više od 28 hiljada odjava radnika frapantan je podatak utjecaja pandemije na ekonomska zbivanja. On posebno dolazi do izražaja kad se sagleda u kontekstu procenta, odnosno da to predstavlja više od 5 posto ukupno zaposlenih u ovom entitetu.

S druge strane u entitetu Republika Srpska zvaničan podatak, nekoliko puta ponovljen, kaže kako je od posljedica pandemije posao izgubilo samo 800 radnika ili 0,3 posto ukupno zaposlenih. Iako je to službena statistika, znajući karakteristike i rigoroznost mjera poduzetih u našoj zemlji, posebno u privrednom i svakom drugom centru ovog entiteta – Banjoj Luci, teško je vjerovati u njegovu tačnost i izvedenu tezu da se vlast u RS-u desetak puta bolje nosi s posljedicama pandemije od jedne Amerike.

Vlada Republike Srpske predložila je mjere koje podrazumijevaju odgađanje plaćanja poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu preduzeća za prošlu godinu, a i isplatu povrata poreza i doprinosa na povećanje plata iz 2019. godine.

Također jedan od poteza vlasti u RS-u je da su početkom aprila donijele odluku da se uplate porezi i doprinosi za oko 40.000 radnika, za što je izdvojeno 16,5 miliona KM. Da li je ta mjera dovoljna da se radna mjesta očuvaju i u narednom periodu ili će se stvarno stanje pokazivati u narednim mjesecima ostaje da se vidi.

Zanimljivi su brojevi i u regiji. Dok Hrvatska iznosi službeni podatak o 21 hiljadi otkaza ili 1,3 posto skoro dvostruko mnogoljudnija Srbija ima skoro upola manji broj onih koji su ostali bez posla (11 hiljada) ili samo 0,4 posto od ukupnog broja radnika. Znajući karakter i težinu mjera u Srbiji te neuporedivost rezultata po broju zaraženih i umrlih i ova komparacija dvije susjedne i slične zemlje posve je čudna.

Bez obzira na to gdje je istina, ovo je tek prvi, početni udar na ekonomiju, a tek u narednom periodu moći će se mjeriti stvarno stanje i kvalitet poduzetih mjera.

Klix.ba