Milan Tegeltija


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Bivši predsjednik Cisokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija, u svom posljednjem tekstu, kojeg je objavio na Facebooku, poredi Holojaust i genocid u Srebrenici, odnosno tvrdi kako se ova dva događaja ne mogu porediti. Naime, tvrdi kako je za razliku od Holokausta, kao istorijskog događaja, genocid pravna kvalifikacija.

Međutim, ne treba zaboraviti da je genocid u Srebrenici događaj čije je postojanje potvrđeno i pravosnažnim presudama Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu.

Evo šta o Holokaustu, a šta o genociddu u Srebrenici misli Milan Tegeltija.

– O razlikama između zabrane negiranja Holokausta i genocida u Srebrenici

S obzirom na debate oko Nametanja/donošenja Zakona o zabrani negiranja Genocida u Srebrenici i njegove ne/usklađenosti sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN iz 1948. godine, koja garantuje u članu 19. i članu 30. pravo na slobodu mišljenja i izražavanje, te traženja argumenta za nametanje tog Zakona poređenjem dešavanja u Srebrenici sa Holokaustom , u nastavku je elaboracija koja nema namjeru da omalovaži veliko stradanje nevinih ljudi Bošnjaka u Srebrenici, nego da odbrani pravo na slobodu mišljenja i izražavanja koja neotuđivo pripada svakom ljudskom biću, i predstavlja civilizacijsko dostignuće savremenog svijeta.

Države koje su uvele zabranu poricanja, a nema ih puno, uvele su zabranu poricanja Holokausta, kao nesporne svjetske istorijske činjenice planskog uništenja jevrejskog naroda sa planete zemlje, oko koje postoji opšte slaganje cijelog svijeta i svih stalnih članica SBUN (Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija prim. pr.). To je zabrana događajnog poricanja Holokausta, koji sam po sebi ne predstavlja pravnu kvalifikaciju niti krivično-pravnu inkriminaciju. Prema tome, termin Holokaust je istorijski pojam a ne krivično pravna kvalifikacija.

Generalna skupština UN, koje su donosilac i Univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, usvojila je Rezoluciju o sjećanju na žrtve Holokausta, i zbog tog je Holokaust jedinstveni svjetski istorijski dogadjaj, neuporediv sa bilo čim drugim, koji je kao takav priznat i Rezolucijom Generalne skupštine UN.
Genocid

Genocid je krivično-pravna kvalifikacija koja predstavlja Konvencionu i Zakonsku krivično pravnu inkirimanciju krivičnog djela i predstavlja opšti krivično-pravni pojam, nevezan za pojedinačni istorijski dogadjaj. On se utvrđuje kao i svako drugo krivično djelo na nadležnim sudovima, tokom kojeg se pojedinačni dogadjaji podvode pod opšte pravne norme, i ta sudska ocjena, kao i svaka druga sudska ocjena, podložna je pravnom preispitivanju i pravnoj kritici. Zabraniti pravno preispitivanje i pravnu kritiku sudskih presuda bio bi anticivilizacijski čin atakovanja na slobodu ljudskog bića i slobodu civilizacije.

Pravno preispitivanje i pravna kritika pravosnažnih sudskih presuda je uobičajena pravna metodologija u svim pravnim naukama, i ne može se i ne smije ničim i nigdje ograničiti ili zabraniti. To ne samo da bi bio anticivilizacijski čin nego bi bilo i onemogućavanje korištenja vanrednih pravnih mehanizama u krivičnom postupku ili postupcima rehabilitacije.

Potpuno bi uništilo princip beneficium novorum (nove činjenice i novi dokazi), koji je temelj prava još od Rimskog prava. Ako nešto ne smijete misliti ili tvrditi ne možete ni koristiti pravne mehanizme osporavanja u budućnosti.

Za razliku od Holokausta, strašni i evidentni zločini u Srebrenici su još uvijek predmet istorijske i pravne debate i o njima ne postoji svjetski jedinstven istorijski ni pravni stav izražen kroz odgovarajuću Rezoluciju UN.

U svakom slučaju stavljati znak jednakosti između Holokausta i zločina u Srebrenici je u najmanju ruku pretenciozno i neprimjereno, čak bi se moglo reći da bi moglo predstavljati omalovažavanje veličine zla i stradanja Holokausta, napisao je Tegeltija.