Otkrivamo: Ovako će Bošnjaci, prvi put nakon rata, pokušati preuzeti vlast u Stocu

Otkrivamo: Ovako će Bošnjaci, prvi put nakon rata, pokušati preuzeti vlast u Stocu

Grad na Bregavi na prošlim lokalnim izborima došao je u žižu interesovanja, a zanimljivo bi moglo biti i ovog novembra. Za izbore u Stocu nije se prijavila najjača bošnjačka stranka SDA, ali među prijavljenima političkim subjektima mnoštvo je kandidata koji su dio većeg plana o preuzimanju vlasti u ovoj hercegovačkoj općini.

Bošnjaci su s velikim ambicijama išli i na prošle lokalne izbore, ali je izlazak s jednom listom “Inicijativa za Stolac” i osvojena 3.398 glasova donio samo sedam vijećnika. Oni koji se razumiju u izborno zakonodavstvo i matematiku dojma su tu postoji potencijal za više.

Zoran Turković, nezavisni je kandidat za načelnika Stoca, za sebe kaže da je i zajednički kandidat probosanskih snaga i svih onih koji žele promjene u Stocu. Osim njega kandidat za načelnika bit će samo aktualni načelnik Stjepan Bošković iz HDZ-a.

“Moj moto je nacionalno pomirenje u Stocu jer se ni 25 godina od rata nije ozbiljno sjelo za zeleni stol da riješe probleme”, kaže za Klix.ba Turković podsjećajući da se nad Bošnjacima ovog grada desio nezabilježeni progon i urbicid, a da je povratak 1997. godine pratili veliki problemi, posebno s obnovom objekata.

Učešće u političkom životu poseban je problem, dodaje on, na djelu je segregacija Bošnjaka, a obrazovne anomalije “dvije škole pod jednim krovom” samo tome doprinose. Turković je od 2000. do 2004. godine bio predsjedavajući Općinskog vijeća, a u politički život vraća se pod okriljem nove strategije koja Bošnjacima nastoji osigurati većinu u vijeću.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH Centralna izborna komisija (CIK) BiH

“Mi Bošnjaci sad nismo u poziciji da politički nadjačamo biračko tijelo Hrvata znajući da je njih po popisu više od osam hiljada, a nas pet i po. Ali treba znati da je na popisu 1991. godine Bošnjaka bilo više od osam hiljada, a Hrvata 6.200. Potpuno se promijenila etnička slika i to zbog progona Bošnjaka i doseljavanja Hrvata u improvizirana naselja na rubovima općine. U takoj konstalaciji snaga mi nikad nismo uspjeli da imamo većinu u općinskog vijeću. Nikad nismo imali više od sedam vijećnika u vijeću koje ima 17 stolica, niti smo ikad imali načelnika. Mi smo u samoj čaršiji i dalje većina, imamo 67 posto”, kaže nam Turković.

Tražeći kako da dobiju devet vijećnika i time osiguraju većinu u Stocu Bošnjaci su gledajući opcije koje nudi Izborni zakon i cenzus od tri posto odlučili formirati devet nezavisnih lista računajući da je potrebno skupiti 260 glasova po listi. Za drugog na široj listi treba čak 750 glasova.

Nakon što je grupa “probosanskih stranaka” odlučila da ide na taj “inovativan” način i formirala devet pojedinačnih subjekata, plan su narušili SDP, SBB, GS i Platforma za progres prijavljujući svoje liste. Isto su učinili i iz “drugog” tabora te za 19 stolica u Općinskom vijeću Stoca se bori čak 26 subjekata. Problem među Bošnjacima ispao je vjerovatno zbog načina na koji će se podijeliti kandidati za tih devet lista.

“U toj šumi kandidata sad niko ne zna šta će se desiti. Nije bilo opravdano od SDP-a i SBB da naruše ovaj koncept”, kaže nam Turković.

Posljednje lokalne izbore u Stocu obilježila je i neviđena neregularnost i otimačina glasova, a to je priznala i Centralna izborna komisija BiH kažnjavajući odgovorne. Mimo toga, krivični procesi pokrenuti poslije izbora u Stocu još nisu okončani.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE