Otkupnu cijenu dogovoriti unaprijed

Ako neko zasadi dva dunuma maline i tu malinu proda za oko tri marke po kilogramu, mogao bi zaraditi i do 14.000 KM. Od toga neka 4.000 KM ode na troškove, proizvođaču opet ostane 10.000 čiste godišnje zarade. Bilo bi ovo ovako kada bi sve bilo idealno, međutim, domaći proizvođači ove godine osjetili su da taj posao baš i nije lak i da ništa nije zagarantovano.

Uništeni malinjaci

– U Srbiji i BiH krenula je masovna proizvodnja maline, jer su svi očekivali da tako mogu dobro zaraditi i na početku je sve bilo kako treba, ali smo ove godine imali velikih problema jer su otkupne cijene znatno pale. Mi smo na razne načine pokušavali da se izborimo da vratimo tu cijenu na staro, ili da makar povećamo onu koja nam je ponuđena, ali je jedan od problema bio i taj da nismo bili ujedinjeni u tome. Mislim da bi u narednoj godini svaki proizvođač trebao postupiti tako što će se sam pozabaviti dogovorima sa svojim otkupljivačima, da na ugovorima koje potpisuju stoji zagarantovana cijena za tu godinu koja odgovara i jednoj i drugoj strani, kazao nam je Edin Mameledžija, predsjednik Asocijacije Zajedno za bh. malinu.

Godina je, kako je kazao Mameledžija, bila katastrofalna za proizvođače malina. U njoj je uništeno 40 do 50 posto malinjaka u BiH čupanjem i krčenjem, dok je ostatak uništen neadekvatnom zimskom zaštitom.

Štete

– Cijene maline ove godine bile su od 1,70 do 2 KM, što je veoma niska cijena. Posebno je to pogubno za nas ako uzmemo u obzir i to da je malina stradala u proljeće, onda su je poslije uništili snjegovi i mrazovi, pa su u nekim malinjacima štete bile i stopostotne, istakao je Mameledžija, te dodao kako će vjerovatno veliki broj proizvođača odustati od proizvodnje, jer su imali velike troškove i zarada je bila loša.

On će, kazao je, ipak nastaviti da se bavi uzgojem maline i poljoprivredom, a svoje maline ove godine prodao je jednoj hladnjači u Turbetu. Na tri dunuma zemlje uzgojio je tri tone i 700 kilograma maline.

Oslobođenje.ba