Otrovne vode iz rudnika kod Pljevalja završile u Ćehotini i Drini: Ko u BiH prati rizik?

Dok se Bosna i Hercegovina još bavi posljedicama slučajeva zagađenja poput onog u Varešu, jedna druga priča – tiša, ali jednako opasna – prošla je gotovo nezapaženo. Krajem ljeta, prema navodima crnogorskih medija i ekoloških aktera, otpadne vode i šljaka iz flotacijske deponije Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ kod Pljevalja dospjele su u izvorište Badanj, a potom u rijeku Ćehotinu.Problem nije lokalnog karaktera. Ćehotina se ulijeva u Drinu, što zagađenje ako se potvrdi i ako je bilo većeg obima čini regionalnim rizikom.Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), nakon incidenta je zabilježena degradacija kvaliteta površinske vode u zoni ušća izvora Badanj, uz prisustvo teških metala poput olova i cinka, rastvorenih soli i suspendovanih čestica, uz upozorenje da opterećenje može predstavljati rizik za akvatične organizme i da se kontaminacija može širiti nizvodno.Međutim, sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ iz Pljevalja upozorio je da je fokus na “površinskoj vodi” nedovoljan, te da je ključno uraditi analize sedimenta (riječnog dna) i bioloških pokazatelja (bentos, ihtiofauna), jer se upravo tu zagađenje može “zadržati” i dugoročno nanositi štetu. Klub je, kako navode crnogorski mediji, institucijama ukazao na propuste i tražio širi monitoring, posebno jer su spominjali visoke koncentracije olova na pojedinim tačkama mjerenja.U cijeloj priči posebno upada u oči jedna stvar: dok su ribolovci, ekolozi i dio institucija u Crnoj Gori tražili reakciju i rasvjetljavanje događaja, iz BiH se javno gotovo niko nije oglasio – iako je riječ o vodotoku čiji nizvodni dio koristi veliki broj ljudi i sistema. U međuvremenu, prema pisanju medija, slučajem se bavi i tužilaštvo u Pljevljima.Ovo nije tema za paniku, nego za odgovornu provjeru. Najmanje što građani i lokalne zajednice nizvodno imaju pravo tražiti jeste: zvanične informacije o rezultatima mjerenja (voda i sediment), jasne protokole postupanja u slučaju sličnih incidenata, te koordinaciju nadležnih službi između država posebno kad se govori o teškim metalima i vodama koje ne poznaju granice.