cetkar


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

On je posljednji četkar u Bosni i Hercegovini, a jedan od četiri ili pet u regionu.

– Ja sam posljednji, a kako sada stvari stoje vjerovatno ću biti i zadnji – kazao je Balagić Feni navodeći da su se njegova djeca odlučila za druge poslove, iako bi voljeli da zanat ostane u porodičnoj tradiciji.

Balagić je voljan naučiti svakoga ko je zainteresiran za ovaj posao, a to je predlagao, pored ostalih, umjetničkim školama i zanatskim udruženjima.

– Sretan bi bio kad bi u BiH bilo deset četkara, ovo je zanimljiv posao, ali niko se još ne prijavljuje da nauči – rekao je Balagić.

Kaže da su karakteristike ovog zanata kvaliteta i dugotrajnost, naglašavajući da četke iz njegove radionice mogu trajati po pola vijeka. U njegovoj radionici napravljene su četke koje je koristio poznati sarajevski čistač obuće Husein Hasani, zvani Čika Mišo.

Te četke je, nakon 30 godina korištenja, naslijedio njegov sin.

– Profesionalna četka za glancanje cipela može trajati 50 godina. Četka glancerica se pravi od konjskog repa ili grive, ili miksa, zavisno je li cipela lakirana ili je obična koža – ističe Balagić pojašnjavajući proces izrade četke.

Kaže da su nekada bili uvezani stolari i četkari, tako su stolari pravili tijelo četke, a četkari na toj osnovi nastavljali svoj zanat.

Sada cjelokupan proces izrade četke Balagić radi sam.

– Četke pravim onako kako su pravljene prije stotinu godina i više. Od konjske dlake, svinjske, goveđe, dlake od jazavca, kune, kamile – istakao je Balagić navodeći da mu za izradu jedne četke, od početka do kraja, treba jedan dan.

Remzija Balagić radionicu je naslijedio od oca Age, 1995. godine, od koga je i naučio zanat, a njegov otac učenik je četkara Jahila Fincija.

Prva adresa radionice Balagića bila je u Bezistanu, nakon čega su preselili u Titovu ulicu, a sada su u Čizmedžiluku na broju 22.