“Ovdje ima nafte”: U selu BiH iznenada izbio veći gejzir

Prije petnaestak dana na lokalitetu Staklenik kod male posavske općine Domaljevac-Šamac, smještene uz desnu obalu Save, iznenada se iz zemlje pojavio gejzir. Neobična pojava – termalni izvor koji u razmacima izbacuje vrelu vodu i paru – zatekla je mještane u nevjerici, piše Avaz.

Ipak, stariji stanovnici ovog kraja prisjetili su se da je na istom mjestu još 1961. godine otkrivena topla geotermalna voda te da su tada izbušene dvije bušotine. 

Na tom prostoru kasnije je djelovala firma koja je u nekoliko staklenika uzgajala rajčicu, koristeći upravo toplotu iz podzemlja. Proizvodnja je ugašena prije petnaestak godina.

Bušotine iz 1961.

Lokalitet posljednjih dana obilaze stručnjaci, među njima i magistar geologije Petar Katanić, koji je za Avaz pojasnio da su bušotine iskopane na dubini od 1.275 metara te da su decenijama služile za zagrijavanje plasteničke proizvodnje.

Prema njegovim riječima, analiza vode pokazala je prisustvo različitih minerala, ali i naftnih indikatora. To, kako navodi, upućuje na mogućnost da se na dubini od oko 3.000 metara nalaze ležišta nafte.

Zašto je proizvodnja povrća obustavljena, Katanić nije mogao precizirati, ali ističe da potencijal ovog područja nije upitan.

Načelnik općine Domaljevac-Šamac Stjepan Piljić kazao je da je ponovno aktiviranje bušotine iznenadilo lokalne vlasti te otvorilo pitanje budućeg korištenja ovog prirodnog resursa.

Na lokalitetu Staklenik nalazi se oko osam hektara općinskog zemljišta s dvije bušotine. One su prije 15 godina zatvorene ventilima teškim oko 100 kilograma, ali su, prema riječima načelnika, ti ventili u međuvremenu ukradeni i prodani kao staro željezo, što je dovelo do ponovne aktivacije jedne bušotine.

Bez jasne vizije

“Mi, kao mala općina, zasad nemamo jasnu viziju na koji način koristiti ovu toplu vodu. Prvo je potrebno izraditi projekt, staviti bušotinu pod nadzor, očistiti je i utvrditi čime tačno raspolažemo. Sve to mora uraditi struka i za to su potrebna značajna sredstva.

Nakon toga bismo mogli razmatrati obnovu stakleničke proizvodnje rajčice ili razvoj topličko-turističkih sadržaja. Za realizaciju će nam biti potrebna podrška viših nivoa vlasti”, rekao je Piljić.

U međuvremenu, dio mještana izražava zabrinutost da bi vrela voda mogla podzemnim kanalima dospjeti do bunara i utjecati na kvalitet pitke vode.

Domaljevac inače ima najvišu temperaturu geotermalne vode u Bosni i Hercegovini – čak 96 stepeni Celzijusa. Geotermalna energija se na ovom području koristila više od dvije decenije za uzgoj povrća i cvijeća, sve do 2013. godine, nakon čega je potencijal ostao neiskorišten, pokazuju podaci Federalnog zavoda za geologiju BiH.

Stručnjaci podsjećaju da su mineralne, termalne i termomineralne vode u Bosni i Hercegovini povezane s geološkim procesima nastalim kretanjem tektonske ploče Adria, što ovoj lokaciji daje dodatni naučni i ekonomski značaj.