Ovo je jedan od najstarijih primjeraka Kur’ana na Balkanu

Međutim, ono što je manje poznato, skriveno u džamiji u selu Hisardžik, jeste Kur’an star 400 godina, možda i najstariji na Balkanu. Kako je glavni imam u Prijepolju Nadir Dacić rekao za Anadolu Agency (AA), u selu Hisardžik nalazi se džamija, stara nekoliko stotina godina. “Džamija je u stvari iz 16. vijeka i u njoj se nalazi i čuva Kur’an koji je star 400 godina.

Dugo se verovalo da je ovaj Kur’an star 300 godina, jer na njegovoj prvoj strani piše “1.116. godina hidžre” (1.706 godina). Međutim, novija ispitivanja stručnjaka Narodne biblioteke u Beogradu su dokazala da je ovo naslijeđe staro 400 godina”, pojasnio je Dacić.

On je rekao da je Kur’an je bio u veoma lošem stanju, stranice su počele da se kidaju, na pojedinim mjestima došlo je do velikog oštećenja, a posebna prijetnja su bile gljivice na pergamentu te je 2006. godine, posredstvom muzeja u Prijepolju, poslat u Narodnu biblioteku u Beogradu na konzerviranje. “Proces njegove konzervacije, odnosno zaštite, trajao je nekoliko mjeseci, nakon čega je vraćen u džamiju u Hisardžiku, a prije toga je bio izložen u muzeju u Prijepolju, tako da su svi koji su bili zainteresovani da vide jedan takav kvalitetan primjerak Kur’ana, mogli to učiniti u tom periodu od 10 dana, koliko je trajala njegova izložba”, rekao je Dacić. Međutim, iznenađenje je uslijedilo nakon saznanja da je Kur’an bar još jedan vijek stariji, u odnosu na prethodne procjene njegove starosti.

“Mi smo, nakon konzerviranja Kur’ana od nadležnih iz Narodne biblioteke u Beogradu, dobili jedno propratno pismo, s njihovim mišljenjem da je Kur’an star 400 godina. Naime, na osnovu detaljne analize pergamenta na kome je pisan Mushaf, te mastila i ostalih detalja kojih se stručnjaci drže, ustanovljeno je da je on star oko 400 stotine godina”, objašnjava Dacić. Nakon svih mjera očuvanja ovog rijetkog primerka Kur’ana, on je sada u dobrom stanju i nalazi se u džamiji u Hisardžiku. “Kur’an je većih dimenzija, u rukopisu stoji da je težak četiri kilograma i 900 grama. Nedostaje samo posljednja stranica tog Kur’ana. Pisan je izuzetnim stilom, posebno imajući u vidu da je pisan u tom periodu pre 400 godina”, rekao je Dacić, ocenivši da on, kao takav, predstavlja značajan dio baštine Sandžaka, Srbije i Balkana, koji privlači sve vjernike i zaljubljenike u istoriju.

Profesor geografije pri muzeju u Prijepolju Asim Bećirović je pojasnio položaj i značaj sela Hisardžik, koje je, pored verskog blaga koje čuva njegova džamija, poznato još i po kestenju gdje čak i jedan dio sela nosi naziv “Ćestenovi”, kako se u tom kraju tepa ovom plodu. “Hisardžik je selo poznato po mnogim prirodnim i kulturno-istorijskim znamenitostima kao i po uzgajanju voća pa je zato poznato i kao ‘selo voća i kestenova’. Nalazi se sedam kilometara jugoistočno od Prijepolja u neposrednoj blizini manastira Mileševo”, objašnjava Bećirović.

Kada se pogleda iznad manastira, gde se Tvrtko I Kotromanić još 1377. godine krunisao za kralja “Srba, Bosne i Primorja”, vidi se stara srednjovjekovna tvrđava Mileševac, po kome je selo i dobilo ime (na staroturskom hisar-tvrđava, džik-mala). Na ovoj tvrđavi je, prema pisanim saznanjima, boravio sultan Mehmed II, odakle je 6. maja 1468. godine uputio preteće pismo gradu Dubrovniku. Ispod tvrđave se nalazi džamija o kojoj ne postoje precizniji podaci.

Kako je njen imam Asmir Beširović kazao za AA, džamija u Hisardžiku je muslimanima iz ovog kraja bila i ostala glavno mesto ibadeta. “Što se tiče džamije u Hisardžiku – Mahmudove džamije (kako stoji na prvoj strani ručno pisanog Kur’ana koji se čuva u njoj), ona je, kao i sve džamije, apsolutno odgovorila zadatku postojanja. Bila je i ostala mesto ibadeta, okupljanja, učenja, druženja i kuća iz koje i danas izlaze sve važne akcije i dogovori vezani za život mještana.

Nažalost, pisanih podataka o vremenu njene gradnje kao i neimaru nema, osim već pomenutog njenog naziva (Mahmudova džamija)”, rekao je Beširović. On je zaključio da su džamija, Hisardžik-tvrđava, i ovaj rijedak primjerak ručno pisanog Kur’ana, itekako uticali na očuvanje vjerskog, nacionalnog i kulturnog života Bošnjaka ovoga kraja.