Ovo je lista deset Putinovih kritičara koji su umrli pod nerazjašnjenim okolnostima

Ovo je lista deset Putinovih kritičara koji su umrli pod nerazjašnjenim okolnostima

Više od dva desetljeća predsjednik Vladimir Putin potiskivao je neslaganje u Rusiji. Kritičari, novinari i prebjezi suočili su se s teškim posljedicama nakon što su mu se suprotstavili. Od trovanja do pucnjave, misterioznih padova s prozora pa čak i pada aviona, dug je trag ušutkanih glasova.

Aleksej Navalni, čija je smrt u zatvoru još uvijek neobjašnjena, prethodno se razbolio na letu iz Sibira za Moskvu 2020. godine nakon što je otrovan Novičokom, nervnim agensom. Alexander Litvinenko, bivši ruski špijun koji je prebjegao i bio istaknuti Putinov kritičar, ubijen je polonijem-210 u Londonu 2016. godine, piše Newsweek.

Čini se da i druge smrti opozicionih figura pod Putinovom vladavinom slijede obrazac. Boris Njemcov, ubijen u blizini Kremlja, i Stanislav Markelov, ubijen u Moskvi zajedno s novinarkom Anastasijom Baburovom, samo su dva primjera. Natalia Estemirova, oteta i pronađena mrtva u Čečeniji, i Anna Politkovskaya, istraživačka novinarka ubijena u svojoj stambenoj zgradi u Moskvi, također su platile najvišu cijenu nakon svog neslaganja.

Evo 10 istaknutih Putinovih kritičara koji su umrli u atentatima ili misterioznim okolnostima.

Aleksej Navalni

Dob: 47

Datum smrti: 16. februar 2024.

Uzrok smrti: Aleksej Navalni umro je u zatvoru. Ruska zatvorska služba izvijestila je da se nakon šetnje nije osjećao dobro i da je izgubio svijest.

Biografija: Aleksej Navalni bio je istaknuti kritičar Vladimira Putina. Globalnu pozornost privukao je 2020. godine kada je preživio trovanje nervnim agensom Novichok. Navalni se dobrovoljno vratio u Rusiju iz Njemačke 2021., gdje se liječio od prethodnog trovanja. Po povratku je odmah uhapšen. Navalni je bio poznat po razotkrivanju korupcije, istraživanju Putinovog unutarnjeg kruga i vođenju antikremaljskih opozicionih pokreta. Njegovu smrt kolege iz opozicije vjerovatno će vidjeti kao političko ubistvo koje se može pripisati Putinu, ali je još neobjašnjena.

Mihail Lesin

Dob: 57

Datum smrti: 5. novembar 2015

Uzrok smrti: Mihail Lesin bio je bivši ruski ministar tiska i medijski direktor. Pao je u nemilost Putina i suočio se s nadzorom zbog svog bogatstva. Lesin je pronađen mrtav u hotelskoj sobi u Washingtonu, D.C. Službenim uzrokom smrti utvrđeno je da su slučajne povrede tupim predmetom, ali i dalje postoje pitanja o okolnostima.

Boris Nemcov

Dob: 55

Datum smrti: 27. februar 2015.

Uzrok smrti: Boris Nemcov je ubijen na mostu u blizini Kremlja. Njegovo ubistvo ostaje neriješeno, ali mnogi vjeruju da je bilo politički motivirano. Nemcov je bio glasni kritičar Putinove vlade, zalažući se za demokratiju, ljudska prava i transparentnost. Bio je zamjenik premijera za vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina, a kasnije je postao istaknuta opoziciona osoba.

Boris Berezovski

Dob: 67

Datum smrti: 23. mart 2013.

Uzrok smrti: Boris Berezovski bio je bogati biznismen, oligarh i bivši Putinov saveznik. Međutim, postao je glasan kritičar i pobjegao u U.K. Berezovski je pronađen mrtav u svom domu u Berkshireu u Engleskoj. Službenim uzrokom smrti proglašeno je samoubistvo, ali sumnje ostaju zbog njegovih opozicionih aktivnosti visokog profila.

Sergej Magnitski

Dob: 37

Datum smrti: 16. novembar 2009. godine

Uzrok smrti: Sergej Magnitski bio je advokat i revizor koji je razotkrio golemu shemu porezne prevare u koju su bili umiješani ruski dužnosnici. Bio je uhapšen, zatvoren i uskraćeno mu je liječenje. Magnitski je umro u pritvoru nakon teških premlaćivanja i medicinskog zanemarivanja. Njegova smrt dovela je do donošenja Zakona Magnitski u Sjedinjenim Američkim Državama, koji sankcionira ruske dužnosnike umiješane u kršenje ljudskih prava i korupciju.

Stanislav Markelov

Dob: 34 godine

Datum smrti: 19. januar 2009.

Uzrok smrti: Stanislav Markelov bio je advokat za ljudska prava i novinar. U Moskvi ga je ubio napadač koji je ubio i novinarku Anastasiju Baburovu. Markelov je zastupao žrtve kršenja ljudskih prava i kritizirao postupke ruske vlade u Čečeniji. Njegova smrt izazvala je zabrinutost za sigurnost onih koji se protive režimu.

Anastasija Baburova

Dob: 25

Datum smrti: 19. januar 2009.

Uzrok smrti: Anastasia Baburova, novinarka i aktivistica, ubijena je zajedno s advokatom za ljudska prava Stanislavom Markelovim u Moskvi. Izvještavala je o neonacističkim skupinama i političkom nasilju. Njeno ubistvo ostaje neriješeno, ali se vjeruje da je povezano s njenim aktivizmom.

Natalija Estemirova

Dob: 50

Datum smrti: 15. julu 2009.

Uzrok smrti: Natalia Estemirova, aktivistica za ljudska prava i novinarka, oteta je u Groznom u Čečeniji i pronađena mrtva kasnije tog dana. Dokumentirala je kršenja ljudskih prava u Čečeniji i kritizirala vladu. Njeni ubistvo ostaje neriješeno, ali se vjeruje da je povezano s njezinim aktivizmom i kritiziranjem čečenskih vlasti.

Anna Politkovskaja

Dob: 48

Datum smrti: 7. oktobar 2006.

Uzrok smrti: Anna Politkovskaja, istraživačka novinarka, ubijena je iz vatrenog oružja u svojoj stambenoj zgradi u Moskvi. Opširno je izvještavala o kršenju ljudskih prava, korupciji i ratu u Čečeniji. Njezin je rad bio kritičan prema Putinovoj vladi, a njeno ubistvo izazvalo je međunarodni bijes. Unatoč istragama, nalogodavci koji stoje iza njezina ubojstva nisu privedeni pravdi.

Jurij Ščekočihin

Dob: 53

Datum smrti: 3. juli 2003

Uzrok smrti: Juri Ščekočihin bio je novinar, pisac i član ruske Državne dume. Istraživao je korupciju, organizirani kriminal i kršenja ljudskih prava. Ščekočihin se iznenada razbolio i umro iz nepoznatog uzroka. Neki sumnjaju na trovanje, ali okolnosti ostaju nejasne.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE