Ovo je promet na Autocesti A1 u posljednjih 13 godina

Uzevši u obzir značaj autocesta u svijetu, ali i na području BiH, Autocesta A1 može se navesti kao jedan od ključnih poslijeratnih cestovnih projekata u našoj državi.

Iako ova autocesta i dalje nije u potpunosti završena, od početka gradnje u promet je pušteno oko 114,5 kilometara autoceste na Koridoru 5C koji predstavlja značajan regionalni projekt.

Prema službenim podacima, Autocesta A1 u funkciji je od 2008. godine, a godinama su se kilometri završenih dionica povećavali. Tim povodom, iz Autocesta Federacije BiH za Klix.ba su dostavili podatke o prometu po godinama na ovoj autocesti.

Kako nam je rečeno, u periodu od 2008. do 2022. godine, na Autocesti A1 ostvareno je ukupno 110.340.857 prolaza.

Prvu godinu otkako je autocesta puštena u promet, tačnije 2008. godine, Autoceste Federacije BiH zabilježile su 2.848.190 prolaza. Uprkos zabilježenom rastu 2009. godine i ostvarenih 4.225.720 prolaza, od 2010. do 2012. godine Autocesta A1 bilježila je pad u broju prolaza.

Ipak od 2013. godine, bilježi se i intenzivan rast broja prolaza te se on od 5 miliona 2013. godine povećavao na više od 12 miliona 2019. godine.

“Svake godine bilježi se kontinuirani rast prometa na izgrađenom dijelu Autoceste A1, izuzev pandemijske godine, kada je zbog mjera zatvaranja promet u cijelome svijetu bio drastičnom padu”, rekli su nam iz Autocesta FBiH.

Iako podaci iz ranijih godina za sada ne mogu da se upoređuju sa 2022. godinom, iz Autocesta FBiH su saopćili kako je u prva četiri mjeseca ove godine ostvareno ukupno 3.963.070 izlaza s Autoceste A1.

Ono što treba naglasiti jeste da su isti podaci zatraženi i za dijelove autoceste koja prolazi kroz RS, tačnije dionice Banja Luka – Doboj i Gradiška – Banja Luka, ali i više nakon mjesec nakon upita iz kompanije Autoputevi RS nisu dostavili tražene odgovore.

Šta je izgrađeno, a šta u izgradnji?

ao što je poznato od ranije, Autocesta A1 gradila se u etapama, a njen početak nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine gdje počinje dionica Svilaj – Odžak koja je duga 10,7 kilometara i koštala je 69,2 miliona eura s PDV-om.

Osim ovog dijela, izgrađena je i tzv. Zenička zaobilaznica koja se sastoji od tri poddionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.

Također, u upotrebi su i dijelovi Autoceste Zenica jug – Sarajevo sjever, Sarajevo sjever – Sarajevo zapad kao i Sarajevo zapad – Tarčin.

Na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, kada je riječ o izgradnji Autoceste u funkciji je dio puta Međugorje – Bijača koji bi u budućnosti trebao predstavljati i osnovu za početak dijela Jadransko – jonske autoceste koja bi trebala prolaziti i kroz Bosnu i Hercegovinu.

Kada je riječ o dijelovima ceste koji su u izgradnji, trenutno se najkompleksniji radovi izvode u centralnom dijelu BiH i u Počitelju. Na dionici Nemila – Poprikuše u toku su najkompleksniji radovi koji se odnose na izgradnju 3,65 kilometara dugog tunela Golubinja.

Tunel Golubinja se nalazi na kritičkom putu i završetak radova će zavisiti od geologije terena u tunelu. Krenuli smo ranije jer smo znali da je geologija najteža do sada u tunelu na Koridoru 5C, a ovo je ujedno i najduži tunel, poslije tunela Prenj, koji će dosta kasnije biti napravljen. Ovo će u jednom trenutku biti najduži tunel na Koridoru 5C. Ako sve bude teklo planiranom dinamikom završetak očekujemo do juna 2024. godine”, kazao je ranije za Klix.ba šef projekta Reuf Kadrić.

Prema planovima, ova dionica bi trebala biti završena do juna 2024. godine.

U Hercegovini, trenutno se najveći radovi izvode od dionice Bijača – Međugorje prema Počitelju gdje je u toku izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići i mosta Počitelj, a radove na ovom dijelu izvodi kompanija Hering iz Širokog Brijega i ukupna vrijednost radova je 28.114.889 eura.

Nakon završetka izgradnje, ova dionica trebala bi se spojiti s dionicom Buna – Počitelj koja je završena, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.

Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

Kada je riječ o ostalim dionicama, iz Vlade FBiH su saopćili kako će do 15. augusta u promet biti pušten dionica od Tarčina do Bradine, uključujući i tunel Ivan, a dužina ove dionice iznosi 6,9 kilometara.

Krajem 2021. godine probijene su obje cijevi tunela Ivan koji je dug 1.721 metar. Izgradnja tunela je koštala 57,6 miliona eura bez PDV-a.

Povodom gradnje dijelova autoceste prema jugu BiH nešto ranije se oglasio i direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder koji je naglasio kako je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj ključna za cijeli Koridor 5C, a samim tim i Autocestu A1.

“Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

“Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja”, naveo je Voloder.

Klix