Pad izvoza iz BiH: Usporavanje ekonomskog rasta i u ovoj godini

BiH u prvom kvartalu 2019. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 2.854.712.000 KM, te je ostvareno smanjenje izvoza od 0,47 posto u odnosu na isti period prošle godine

Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama i izvozi više od 9.000 tona pilećeg mesa, a očekuje se povećanje izvoznih kapaciteta prije svega izvozom u Evropsku uniju (EU), rečeno je u ponedjeljak u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH održana je konfrencija za medije na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvom kvartalu 2019. godine, sa posebnim osvrtom na razmjenu Bosne i Hercegovine sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Nihad Bajramović, generalni sekretar VTK-a BiH, kazao je kako je potreban niz reformi kada je u pitanju bolji ambijent za poslovanje.

Prema njegovim riječima, BiH u prvom kvartalu 2019. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 2.854.712.000 KM, te je ostvareno smanjenje izvoza od 0,47 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Dodao je kako je ovaj podatak alarm za poduzimanje određenih mjera.

Kada je riječ o uvozu u BiH u prvom kvartalu 2019. on je iznosio 4.699.988.000 KM, što je za 4,47 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,7 posto što je manje za 4,73 posto u odnosu na prvi kvartal 2018. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 2,54 posto i njegova vrijednost iznosi 7.554.700.000 KM.

Vanjskotrgovinski deficit je povećan i iznosi 1.854.276.000 KM.

”Ukratko, ovakve stope rasta izvoza i uvoza nisu dovoljne za ekonomski rast BiH, za ekonomski razvoj BiH kojim bi bile otklonjena stagnacija, odnosno zaostajanje u odnosu na evropske zemlje”, rekao je Bajramović.

Smatra kako je neophodno povećati investicije koje su uslovljene provedbama reformi u BiH, vladavinom prava i dobrim upravljanjem u skladu sa standarima EU, ali i političkom stabilnošću.

Belma Hasić, iz Sektora za makroekonomski sistem VTK-a BiH, kazala je da je uprkos brojnim izazovima bh. ekonomija u prošloj godini zadržala dinamiku realnog ekonomskog rasta jednaku prosjeku posljednje tri godine od tri posto, premda se u posljednja dva kvartala 2018. osjetili prvi znakovi usporavanja kroz smanjenje izvoza roba i robnoindustrijske prozivodnje što se nastavlja i u tekućoj godini.

”Zbog sporijeg ekonomskog rasta ključnih trgovinskih partnera BiH, očekuje se da rast izvoza roba neće biti na nivou prethodnih godina čime se očekuje blago usporavanje bh. ekonomskog rasta i u ovoj godini“, rekla je Hasić.

Dodala je kako pokazatelj za prvi kvartal u razmjeni, su porast izvoza iz BiH koji je ostvaren sa svim zemljama, a najznačajniji partneri u izvozu (s jednocifrenim procentima rasta) osim u Republiku Hrvatsku (nešto više od deset posto) i Austriju (11 posto).

Pad izvoza u dvocifrenim stopama rasta je ostvaren u Poljsku, Češku, Sloveniju, Rumuniju…

Pad izvoza od više od 21 posto ostvaren je u Tursku, a Kosovo više od 85 posto, Kinu (26 posto)…

Ključni partner BiH EU s kojom je učestvuje oko 75,4 posto izvoza i više od 67 posto uvoza uspjeli izvesti robe u vrijednosti od 2,15 milijardi KM.

Hrvatska je prvi partner po obimu razmjene iz EU.

Za tri mjeseca tekuće godine ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je blizu 373 miliona KM, od čega je najviše izvezeno električne energije i too 76,02 miliona KM. U prvom kvartalu 2019. godine iz Hrvatske je na tržište BiH uvezena vrijednost robe bila blizu 761 milliona KM.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimiu razmjene je Srbija.

Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezena je roba u vrijednosti od oko 315 miliona KM, što je za 7,35 posto više u odnosu na prošlu godinu.

U takozvanim “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgovinski partner za BiH je Turska. U prvom kvartalu 2019. godine obim razmjene sa Turskom iznosio je 260 miliona KM. Izvoz u Tursku u prvom kvartalu iznosio je 71,15 miliona KM i manji je u odnosu na prethodnu godinu za 21,38 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 18,58 posto i iznosio je oko 189 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 19 posto i iznosila je 37,6 posto.

Zaključila je kako podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u prvom kvartalu 2019. Pokazuju blagi pad izvoza uzrokovan prije svega smanjenjem ekonomske aktivnosti prerađivačke industrije, time i smanjenju izvoza uz povećanje uvoza uzrokovano povećanjem domaće potražnje.

”Pad izvoza uzrokovan je usporavanjem ekonomija naših glavnih trgovinskih partnera te smanjenju izvoza na područje Kosova, Turske i tako dalje. Uzročnik visokog deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci je upravo struktura proizvoda kojim trgujemo, obzirom da se izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da uvozimo proizvode s višom dodanom vrijednošću”, rekla je Hasić.

Smatra kako je više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, uz neizostavno potrebnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Amila Šehić iz VTK-a BiH, kazala je kako je u analiziranom periodu BiH izvezla proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 189,4 miliona KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz istih proizvoda iznosi 724,1 milion KM, što dovodi do činjenice da je 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH uvezena, te u ukupnom obimu razmjene ovaj sektor privrede učestvuje samo 12 posto.

U prvom kvartalu je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 40,6 miliona KM, dok je istovremeno uvezeno istih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 75,5 miliona KM, a ponavlja se problem u strukturi razmjene.

“BiH je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama. Izvozimo više od 9.000 tona pilećeg mesa, a očekujemo povećanje izvoznih kapaciteta prije svega izvozom u EU“, rekla je Šehić.

Dodala je i kako bi ovi benefiti bi trebali direktno uticati na kvalitet uslova i visine plata radnika u tom sektoru.