Pad izvoza, uz rast uvoza i zaduženosti, kao recept za katastrofu: Vanjskotrgovinski deficit za pet godina gotovo udvostručen

Za samo pet godina vanjskotrgovinski deficit BiH je udvostručen, nakon što je sa 6,36 milijardi u 2020. narastao na rekordnih 12,57 milijardi KM u prošloj godini.

Prema analizi vanjskotrgovinske razmjene Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukupna vrijednost izvezene robe u prošloj godini bila je 16,07 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 28,65 milijardi KM.

Trend rasta uvoza i vanjskotrgovinskog deficita nastavljen je i prvom tromjesečju 2025. godine.

U 2024. zabilježen je pad izvoza u EU, kao najvažnije tržište bh. kompanija, posebno na tržišta Italije, Njemačke i Austrije.

Od zemalja CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Crne Gore i Srbije.

Rast izvoza zabilježen je u Tursku. S druge strane, najznačajnija uvozna tržišta BiH su Italija, Njemačka, Srbija, Kina, Hrvatska i Turska.

Ne uvozimo mašine ili opremu koja bi doprinijela investicionom rastu, već mahom gotove proizvode za široku potrošnju, a izvozimo sirovine, i to je katastrofa.

Nažalost, situacija se pogoršava, što govori da nam je proizvodnja nekonkurentna, a to je opasnost i za domaću valutu, zato što je već pritisak i na devizne rezerve.

Rast deficita u zadnjih nekoliko godina pokazuje da nam proizvodnja tone, ali i da nema istraživanja, razvoja, investicija i investicionog zamaha.

Kad pogledate i direktne strane investicije, jasno vam je gdje smo – govori Cenić.

Ne trebaju Bosni spoljni neprijatelji, ona ima dovoljno neprijatelja u svojim redovima koje ovo o čemu pričamo uopšte ne interesuje – kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

Ovakav deficit, uz rast zaduženosti, predstavlja recept za katastrofu, navodi Cenić, koja očekuje daljnji pad životnog standarda građana.

U zabrinjavajućim statističkim podacima najporazniji su vezani za vanjskotrgovinski deficit u segmentu poljoprivrednih proizvoda za čiju proizvodnju BiH ima sve potrebne preduvjete.

U vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda iznosila je čak 4,91 milijardu KM, dok smo u istom proizvodu izvezli 1,1 milijardu KM, pa je deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima iznosio enormnih 3,8 milijardi KM.

Uvozimo više nego što proizvedemo, zato što je ovdje poljoprivreda odbačena kao pastorče, bez bilo kakvih kvalitetnih mjera.

Ne učimo na greškama, već ih ponavljamo. Sjetimo se poplava, niko kasnije nije obratio pažnju na poljoprivredu i koliko je bitna hrana, a onda i pandemije koronavirusa.

Sada se poseže za nekim ograničavanjem marže ili zaključavanjem cijena, iako to nikakvog efekta nema, dok za poljoprivredu niko ništa i ne radi, pored ovoliko neobrađene zemlje – ističe Cenić.

Za samo pet godina vanjskotrgovinski deficit BiH je udvostručen, nakon što je sa 6,36 milijardi u 2020. narastao na rekordnih 12,57 milijardi KM u prošloj godini.

Prema analizi vanjskotrgovinske razmjene Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukupna vrijednost izvezene robe u prošloj godini bila je 16,07 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 28,65 milijardi KM.

Trend rasta uvoza i vanjskotrgovinskog deficita nastavljen je i prvom tromjesečju 2025. godine.

U 2024. zabilježen je pad izvoza u EU, kao najvažnije tržište bh. kompanija, posebno na tržišta Italije, Njemačke i Austrije.

Od zemalja CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Crne Gore i Srbije.

Rast izvoza zabilježen je u Tursku.

S druge strane, najznačajnija uvozna tržišta BiH su Italija, Njemačka, Srbija, Kina, Hrvatska i Turska.

Ne uvozimo mašine ili opremu koja bi doprinijela investicionom rastu, već mahom gotove proizvode za široku potrošnju, a izvozimo sirovine, i to je katastrofa.

Nažalost, situacija se pogoršava, što govori da nam je proizvodnja nekonkurentna, a to je opasnost i za domaću valutu, zato što je već pritisak i na devizne rezerve.

Rast deficita u zadnjih nekoliko godina pokazuje da nam proizvodnja tone, ali i da nema istraživanja, razvoja, investicija i investicionog zamaha.

Kad pogledate i direktne strane investicije, jasno vam je gdje smo – govori Cenić.

Ne trebaju Bosni spoljni neprijatelji, ona ima dovoljno neprijatelja u svojim redovima koje ovo o čemu pričamo uopšte ne interesuje – kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

Ovakav deficit, uz rast zaduženosti, predstavlja recept za katastrofu, navodi Cenić, koja očekuje daljnji pad životnog standarda građana.

U zabrinjavajućim statističkim podacima najporazniji su vezani za vanjskotrgovinski deficit u segmentu poljoprivrednih proizvoda za čiju proizvodnju BiH ima sve potrebne preduvjete.

U vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda iznosila je čak 4,91 milijardu KM, dok smo u istom proizvodu izvezli 1,1 milijardu KM, pa je deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima iznosio enormnih 3,8 milijardi KM.

Uvozimo više nego što proizvedemo, zato što je ovdje poljoprivreda odbačena kao pastorče, bez bilo kakvih kvalitetnih mjera.

Ne učimo na greškama, već ih ponavljamo. Sjetimo se poplava, niko kasnije nije obratio pažnju na poljoprivredu i koliko je bitna hrana, a onda i pandemije koronavirusa.

Sada se poseže za nekim ograničavanjem marže ili zaključavanjem cijena, iako to nikakvog efekta nema, dok za poljoprivredu niko ništa i ne radi, pored ovoliko neobrađene zemlje – ističe Cenić.