sarajevo korona 3
21.12.2020., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Stroge mjere prevencije sirenja virusa Covid-19 ostaju aktualne i za vrijeme novogodisnjih praznika. Svi su obavezni nositi maske na otvorenom i zatvorenom i rad ugostiteljskih objekata ogranicen je do 23 sata, nakon cega je i zabranjeno kretanje. Photo: Armin Durgut/PIXSELL
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Borba protiv pandemije koronavirusa bez sumnje je jedan od najvećih izazova koji je pred cijeli svijet postavljen posljednjih desetljeća, a brzo se premetnuo u sudar dva povezana, ali ipak posve različita sektora – zdravstva i ekonomije.

Već godinu dana imamo od našeg do svjetskog nivoa užarenu diskusiju između predstavnika ove dvije grupacije eksperata ili donosioca odluka. Iz zdravstvenih kriznih štabova se redovno upozorava na stanje, potrebe za društvenim restrikcijama, protivljenje ublažavanjima, a svaki porast brojeva prate apeli za novim mjerama i zatvaranjima.

Na drugoj strani oni koji vode računa o ekonomiji, punjenju budžeta i načinima kako da svijet preživi ako već ne podlegne napadu virusa i ostane na nogama grozničavo upozoravaju da će pandemija više ljudi ubiti od gladi i siromaštva nego od upale pluća.

I to je posve normalno jer na vladama je odgovornost i zadatak da pomire i jedne i druge. Da zdravstvenim radnicima omoguće najbolje moguće uslove za rad, u nekoj mjeri smanje priliv pacijenata, a s druge strane daju poslovnom sektoru mogućnost da radi i zaradi, kako za sebe onda i za javnu kasu.

Javna kasa je ta od koje žive svi, i vlade i zdravstveni radnici, a ona je nikad praznija.

Budžet Kantona Sarajevo pod pritiskom pandemije mogao bi biti prazniji ne stotinjak miliona KM, kakve su zvanične projekcije, nego i dodatnih tristotinjak kako prognoziraju neki analitičari. I to je utjecaj pandemije, ali i druga strana svih priča o restrikcijama i uvođenjima manjih ili većih lockownova.

Kanton Sarajevo se posebno ističe jer su ovdje i najžustrije debate, a i sama pandemija nekako se najviše ugradile u živote građana. Sarajevo sigurno prednjači po poštivanju mjera tako da i čude da baš iz glavnog grada idu najčešći pozivi za novim restrikcijama.

Nove mjere i njihovo uvođenje bilo bi lakše probavljivo kad bi građani dobijali bilo kakvo suvislo objašnjenje šta se njima dobiva, na koja se žarišta cilja te šta je nedostajalo onim ranijim mjerama. Kritičarima zatvaranja dodatan argument su slabiji učinci rigoroznih mjera koje su vlade najvećih evropskih zamalja donosile zimus.

Posebno je zanimljivo da je naše zemlja liberalnije mjere imala kad je u novembru rušila rekorde po brojevima novozaraženih nego ih ima danas kad su brojevi bar dvostruko manji.