Pandemija kulminacija rizičnih faktora za mentalno zdravlje djece i mladih

Drugi internacionalni kongres dječje i adolescentne psihoterapije završen je zaključkom da pandemija COVID-19 predstavlja kulminaciju rizičnih faktora za mentalno zdravlje djece i mladih. Zbog stresnih izazova, pred kojima su se našli, brojna djeca, mladi i cijele obitelji trebaju stručnu pomoć.

Taj skup održan je u Sarajevu od 2. do 4. decembra o temi ‘Značaj i mogućnosti psihosocijalne podrške u zaštiti djece i mladih, u doba i poslije pandemije Covid-19’.

Dječji i adolescentni integrativni psihoterapeut, osnivač i direktor BHIDAPA i predsjednica Programskog odbora Kongresa dr. sc. Mirela Badurina smatra da je, za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih, ključno vodstvo i saradnja odraslih. Odgovornost stručnjaka u ovim novim uvjetima veća je, kaže, nego ikad.

Istaknula je poruku sudionika tog kongresa da je zaštita djeteta odgovornost cijelog društva, ne samo stručnjaka, i da se samo zajedničkim aktivnim djelovanjem mogu prevenirati posljedice pandemije po mentalno zdravlje djece i mladih, njihovo obrazovanje, sigurnost i dobrobit.

– A mi nastavljamo s misijom koju smo započeli na prethodnom kongresu, da kroz odnos zasnovan na ljubavi i poštovanju, njegujemo dijete a kroz njega i čovječanstvo – kazala je.

Kongresne aktivnosti iz centralnog studija u Hotelu Hills na Ilidži putem Zoom platforme pratilo je više od 500 učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine. Svoja znanja, iskustva i dobre prakse iz oblasti mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti djece i adolescenata s učesnicima je podijelilo više od 46 eminentnih bosanskohercegovačkih, regionalnih i svjetskih predavača.

Kako u današnjim okolnostima izgleda psihoterapijski tretman jedna je od tema o kojima je govorila predsjednica Kongresa, profesorica Dubravka Kocijan Hercigonja iz Zagreba, dječiji neuro-psihijatar i psihoterapeut, predsjednica Evropskog interdisciplinarnog terapijskog servisa za djecu i mlade.

– Psihoterapijski tretman prilagođen je uslovima pandemije i fokusiran na rad sa djetetom, ali i na rad sa porodicom, što uključuje i drugačiji pristup, prilagođen novim okolnostima. Psihoterapeut ima mjesto i kao terapeut i savjetodavac, ali i kao edukator. Sve što jesmo danas počinje od djetinjstva – kazala je.

Klinički psiholog i sudski vještak, dječiji i adolescentni psihoterapeut Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander govorila je o izazovima i mogućnostima pružanja zaštite mentalnog zdravlja, tokom krize.

– Pandemija COVID-19 suočila nas je s prijetnjom kakva je nezabilježena u novijoj povijesti. Dostupna istraživanja, provedena na različitim dobnim skupinama, upućuju na povišene razine stresa, depresivne i anksiozne simptomatologije – ističe.

U skladu s istraživanjima ranijih zdravstvenih epidemija, procjenjuje se, kako je kazala, da bi među djecom koja su bila izolirana postotak one sa izraženom posttraumatskom simptomatologijom mogao dosezati 30 posto.

– Pandemija predstavlja kulminaciju rizičnih čimbenika: ugroženost tjelesnog zdravlja, vlastitog i  života bliskih osoba, gubitak socijalnih kontakata i izvora podrške, pojačan rizik za izloženost zlostavljanju, narušenoj obiteljskoj dinamici i psihičkom zdravlju članova obitelji, kao i povećan rizik od seksualne eksploatacije. S druge strane, i stručnjaci u oblasti mentalnog zdravlja suočavaju se sa niz izazova. Pružanje podrške je otežano, posebice kod rizičnih skupina djece, a  kao prisutni rizik ističe se i pojačani profesionalni  i osobni stres pomagača – kazala je.

O razvoju kapaciteta rezilijentnosti tj. sposobnosti djece da adekvatno odgovore na stres uzrokovan pandemijom COVID-19 govorio je psiholog, socijalni radnik, AAMFT supervizor i profesor na Dalhouise univerzitetu u Kanadi Michael Ungar.

– Rezilijentnost je moguća, ali zahtijeva više od pozitivnog razmišljanja. Ona predstavlja mnogo više od djetetove sposobnosti da savlada nevolje. Umjesto toga, odraz je koliko dobro obitelji, škole, pružatelji usluga i zajednice surađuju da bi stvorili mogućnost djeci i mladima da se kreću do resursa potrebnih za dobrobit, dok te resurse čini dostupnima na način koji mladi ljudi doživljavaju kao smislen – kazao je.

Sudeći po sadržaju i interesu učesnika, Kongres dječje i adolescentne psihoterapije bio je sjajna prilika za razmjenu iskustava, istraživanja, primjera dobre prakse, kao i unaprjeđenje razumijevanja o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje i psihosocijalnu dobrobit.

Kako je kazao dopredsjednik Programskog odbora Kongresa i pomoćnik ministra za javno zdravlje Federalnog ministarstava zdravstva Goran Čerkez Kongres je ispitao niz načina za kreiranje multidisciplinarnih i intersektoralnih preventivnih koraka i djelovanja, da bi ih učesnici mogli uključiti u profesionalnu praksu, tokom i poslije pandemije.

– Kriza za nas, koji se bavimo humanističkim poslovima, ne smije biti prepreka nego inspiracija za bolja vremena, za bolju i sigurniju budućnost koju moramo graditi zajedno – istsknuo je prim. dr. Čerkez.

Tokom trodnevnog događaja organizirano je i 16 plenarnih predavanja, tri okrugla stola sa 27 panelista, osam prikaza praktičnih primjera i radionica kroz tri sesije.

Organizator Drugog internacionalnog kongresa dječje i adolescentne psihoterapije je Bosansko-hercegovačka integrativna dječja i adolescentna psihoterapijska asocijacija (BHIDAPA) u partnerstvu sa UNICEF-om BiH i uz podršku Vlade Kraljevine Švedske i Vlade Švicarske, UNFPA, XY-Projekta mentalnog zdravlja u BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Fena