Pašić iznio skandalozne tvrdnje o radu Tužilaštva BiH: “Kolege ne smiju ništa reći da ih ne zadesi moja sudbina”

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine saslušala je danas tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića o predmetu Pandora koji je zatvoren 2023. godine.

Predmet Pandora je 2013. godine uzdrmao bosanskohercegovačku javnost, a tada su uhapšene čak 54 osobe. Među njima su bili uposlenici Uprave za indirektno oporezivanje, kao i carinskih terminala.

Prema optužnici, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je teretilo nekadašnjeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čauševića da je favorizirao kompanije uvoznika tekstila Anesa Sadikovića i Sedineta Karića, također poznatog kao “kralj tekstila”.

Njihovim kompanijama su navodno naplaćivane niže cijene po fakturama u odnosu na one stvarne, njihova roba nije detaljno pregledavana i isti dan je prolazila kroz carinu, što nije bio slučaj s robom drugih firmi. Tvrdi se da je Čaušević time stekao višemilionsku korist te da je oštetio budžet za nekoliko miliona KM.

Predmet je okončan tako što je pred Sudom BiH osuđen samo Čaušević koji je drugostepenom presudom iz 2023. godine dobio pet i pol godina zatvora.

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović upitao je na početku saslušanja Pašića o njegovim saznanjima kad je u pitanju predmet Pandora, odnosno kako se postupalo u tom predmetu.

“Kad su u pitanju moja saznanja o predmetu Pandora i dodirne tačke vezane za taj predmet, dobijao sam određene prijave kao zamjenik glavnog tužioca, ali sam ih morao proslijeđivati određenim tužiocima pod nadzorom Mladena Furtule. Način rada na tim predmetima je problematičan po mom mišljenju”, rekao je i dodao da je neprihvatljivo da parlamentarci i građani nisu dobro informisani i im nisu jasne neke tužilačke odluke.

Govoreći o tome ko su bili postupajući tužioci, kazao je da su to, prema njegovim saznanjima, bili Oleg Čavka i Dubravko Čampara.

Borenović je konstatovao da je za članove Komisije bilo čudno da se obustavila istraga protiv 43 osobe u ovom predmetu 2023. godine. Upitao je Pašića je li to, po njegovom mišljenju, adekvatan epilog?

“Ne znam razlog jer nisam imao pred sobom odluku odluku o obustavi predmeta”, rekao je i na konstataciju Borenovića da je nemoguće da je samo nekadašnji direktor Čaušević krivac u tako kompleksnom predmetu, kazao da je saglasan s takvim razmišljanjem.

“Moraju biti navedeni razlozi zašto se obustavila odluka protiv tako velikog broja lica”, kazao je Pašić.

Borenoviću je također bilo nejasno kako je moguće da su ljudi koji su bili obuhvaćeni istragom u ovom predmetu ostali na svojim pozicijama dok je postupak trajao.

“Postupajući tužilac ima mjere obezbjeđenja krivičnog postupka. Potpuno je neprihvatljivo voditi istrage dok su ljudi na funkcijama. Ovo je krucijalno pitanje za važnost rješenja ovakvih predmeta. Možete zamisliti kroz poziciju direktora koji su njegovi kapaciteti da utiče na istragu kroz disciplinovanje nekog svjedoka ili zviždača koji je važan za predmet. To je neprihvatljivo. Istrage u tim situacijama znatno otežavaju predmet”, kazao je.

Konstatovao je da se u najvećem broju slučajeva ima potrebe za tužilačkom zaštitom istrage u smislu da se traži suspenzija obavljanja funkcije kao mjera zabrane za osobe koje su predmet istrage.

Borenović je konstatovao da su ta saznanja za Komisiju skandalozna.

“U ovom slučaju je bilo sasvim logično da ti ljudi ne mogu biti na tim pozicijama dok traje istraga. Zato ćemo tražiti izmjene krivičnog postupka u tom smislu, jer ne može pojedinac donositi ovakve odluke. To mora ići po automatizmu”, rekao je Borenović.

Pašić je kazao da je o ovim stvarima se davno trebalo govoriti, a da je on to pokušao govoriti unutar strukovne zajednice.

“Ja sam tri puta slao pritužbu u okviru pravosudne zajednice da me se sasluša vezano za postupanje u ovakvim predmetima”, rekao je i dodao da nikada nije odgovoreno na njegove zahtjeve.

Nastavio je pričati o tome kako u praksi djeluje rad u Tužilaštvu BiH kazavši kako su često narušeni principi samostalnosti postupajućeg tužioca.

“Ja sam premješten sa odjela za organizovani kriminal kao tužilac koji je imao najbolje rezultate u tom odjelu. To nije samo moj primjer, nego i primjer ostalih kolega. Radili su dobro svoj posao, a onda samo na stolu dobiju rješenje o premještaju. Način postupanja prema tužiocima je prešao svaku mjeru. Ako nekoga ko je ostvario najbolje rezultate premjestite u drugi odjel, to vam nešto govori. To se isto dešavalo mojim kolegama. Samostalnost nezavisnog tužioca je osnov u borbi protiv korupcije”, rekao je.

Objasnio je da je on premješten jer je otkrio nepravilnosti u radu glavnog tužioca i postupajuće tužiteljice u jednom predmetu.

“Moja obaveza je bila da to prijavim. Mnoge moje kolege ne smiju nešto reći ili ne smiju da ne budu saglasni s nekom odlukom da ih ne bi zadesila sudbina Džermina Pašića ili nekih drugih kolega”, rekao je.

Kazao je da je sve te stvari prijavio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ali bez reakcije.

“Nikad nisam imao priliku iznijeti svoje viđenje tih situacija. Nisam ni saslušan kao zamjenik glavnog tužioca. Takav način funkcionisanja u kojem ne smijete iznositi svoje mišljenje odgovara onima u ovoj zemlji koji ne žele da se riješi korupcija”, kazao je.

Dodao je da glavni tužioci utiču na epilog istraga u predmetima u kojima javnost očekuje epilog.

“U određenim prilikama ćete imati epilog ako to odgovara glavnom tužiocu”, kazao je.

Član Komisije Jasmin Emrić kazao je da je glavni državni tužilac Milenko Kajganić nudio Komisiji alternativu umjesto saslušanja Pašića i da mu je sada jasno zašto mu nije bilo drago što će danas on biti saslušan.

“Rekao nam je da nam saslušanje Pašića ne bi dalo odgovore na pitanja koja nas interesuju”, rekao je.

Ermina Salkičević-Dizdarević, također član Komisije, upitala je Pašića o Domu naroda, odnosno da li bi Tužilaštvo BiH moralo reagovati u tom slučaju s obzirom da se sjednice ne održavaju mjesecima te je upitala da li je u pitanju zloupotreba položaja delegata tog doma.

“Uloga Tužilaštva je da obezbijedi primjenu zakona na teritoriji BiH. Oblici nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe položaja koje mogu prouzrokovati štetu trebaju biti predmet rada Tužilaštva BiH”, rekao je Pašić.

Dodao je da je svjestan da zbog današnjeg izlaganja može trpiti dodatne posljedice.

Na kraju je otkrio i zašto je jedna od njegovih kolegica također dobila premještaj u drugi odjel.

“Kolegica je radila na predmetu po mojoj prijavi protiv glavnog tužioca i u predmetu vile na Dedinju. U tom predmetu je trebala biti donešena tužilačka odluka. Tada je dobila premještaj”, rekao je i dodao da ni on, ni ostale kolege nisu dobile obrazloženja o premještaju.