Screenshot 4 63
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Potrebu za napretkom u izdavanju certifikata o vakcinaciji protiv koronavirusa naglašava Evropska narodna stranka (EPP) u pismu upućenom predsjedniku Vijeća Evrope Charlesu Michelu, u kojem iznosi očekivanja od predstojećeg samita.

U pismu koje, između ostalih, potpisuje šef poslaničkog kluba EPP-a Manfred Weber stoji da bi procedure za izdavanje potvrde o vakcinaciji trebalo ubrzati “kako bi se ubrzao povratak normalnom životu na našem kontinentu”.

U istom ovom pismu, međutim, stoji da je prije svega potrebno osigurati sigurnost građana u Evropi, tako da bi certifikate o vakcinaciji trebalo izdavati samo za ljude imunizirane vakcinama koje je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA).

 

Problem, ako bi se ova inicijativa usvojila, bio bi u tome što je EMA odobrila samo tri vakcine kao sigurne u imunizaciji protiv koronavirusa i to one od kompanija Pfizer/BioNTec, Oxford/AstraZeneca i američku vakcinu koju je razvila kompanija Moderna. Ako pritom uzmemo u obzir da velika većina zemalja ne koristi ove vakcine u imunizaciji svog stanovništva, prvenstveno one koje nisu članice EU, postavlja se pitanje šta će se dogoditi s njima.

Ukoliko se ovaj prijedlog usvoji, zemlje koje svoje stanovništvo imuniziraju, recimo, ruskom vakcinom Sputnik V, koja je trenutno najtraženija roba na svjetskom tržištu, mogle bi ostati uskraćene za certifikat o vakcinisanju (barem onaj koji bio bio validan na teritoriju EU). Nadalje, potražnja za vakcinama Sputnik V, kineskom Sinovac i mnogim drugim koje su već razvijene ili su u završnim fazama razvoja, mogla bi drastično pasti što bi stvorilo dodatni pritisak na kompanije poput Pfizera ili AstraZenece koje su već dobrano probile rokove isporuke svojih vakcina.

Također, stvorio bi se problem i COVAX mehanizmu, koji jednostavno ne bi ni približno mogao ispuniti sve potrebe za vakcinama, obzirom da bi bogate zemlje vjerovatno pokupovale sve zalihe “odobrenih” vakcina. Problem bi svakako nastao i kada su u pitanju putovanja, a najviše bi u tom scenariju pretrpio turistički sektor.

Šta je pozadina ovakvog zahtjeva predsjedavajućeg najvećeg Kluba zastupnika u Evropskom parlamentu još uvijek nije poznato, no Weber je poznat po oštrim kritikama državama članicama EU-a zbog prevelikog oklijevanja i neodlučnosti kada su u pitanju mjere, ali prvenstveno prema onima koji nisu u Evropskoj uniji. Weber je tako u nekoliko navrata rekao da je EU zakazala po pitanju zajedničke zaštitite vanjskih granica EU-a jer ne postoje jedinstvena pravila za zračne veze sa Južnom Amerikom, kako bi se mutirani virusi držali dalje od Evrope. Istovremeno, bio je vrlo kritičan prema zatvaranju unutrašnjih granica EU.

Još uvijek nije poznato hoće li, i kada će ova odluka stupiti na snagu, no po mnogočemu je kontroverzna, a dodatnu dimenziju daje i činjenica da ovu ideju podržava i austrijski kancelar Sebastian Kurz.