Penzionisani kapetan o ratu u Ukrajini: “Obje strane će biti prisiljene na kompromis”

U vijestima s bojišta Ukrajine su svi postali veliki vojni stručnjaci. Zato smo razgovarali s penzionisanim kapetanom Wolfgangom Richterom: njegove prognoze su mračne, a izlaz vidi samo jedan, piše DW.

DW: Prema posljednjim vijestima, veliki vojni konvoj ruskih snaga sjeverno od Kijeva je zauzeo borbene položaje i počeo napad. Što se može očekivati?

Wolfgang Richter: S tom kolonom sa sjevera bitka za Kijev ulazi u odlučujuću fazu. Mora se pretpostaviti da zapovijed glasi zauzeti grad. Ako to nije slučaj, želi se opkoliti Kijev, a to bi bio dugoročni poduhvat. Prodrijeti u grad bi bilo nešto kao najkrvaviji scenario koji si možete zamisliti. Jer tada će doći do borbe od kuće do kuće, ulice do ulice. A to će užasno završiti za obje strane.

DW: Kako javljaju mediji, nedavno su napadnuti i ukrajinski gradovi Ivano-Frankovsk i Dnjepropetrovsk. Želi li Rusija proširiti borbe po čitavoj Ukrajini?

Richter: Dnjepropetrovsk leži na istoku Ukrajine na samoj obali Dnjepra. Leži otprilike na sredini između ruskih snaga koji prodiru sa sjevera na jug i snaga koji s Krima kreću na Mariupolj, ali i preko Zaporožja. Ako uspije tim snagama i sa sjevera i s juga povezati se u Dnjepropetrovsku, onda bi sve ukrajinske snage prema Donbasu bile odsječene. To je jedan scenario. Drugi su zračni napadi na Ivano-Frankovsk. Tu se radi o napadima na tamošnje zračne luke. Izgleda da Rusija već sad reagira na rasprave, da li da se avioni država NATO-a prebaci u Ukrajinu. Izgleda da Rusi preventivno bombardiraju te aerodrome kako bi otežali mogućnosti za opskrbu i logistiku te luke koristiti kao zračne baze.

DW: Mislite da će Ukrajini biti prepušteni ti Mig-ovi 29 iz Poljske o kojima se toliko raspravlja?

Richter: Politički je sve jasno: NATO je jasno dao do znanja kako ne želi tu biti stranka u ratnom sukobu niti ući u rat. Avioni koji kreću s područja NATO-a i napadaju ciljeve u Ukrajini se mora smatrati snagama neke članice NATO-a. Poljska se očito ne želi upustiti u taj rizik i zato želi te avione prepustiti američkoj bazi u Ramsteinu. A tu se naravno postavljaju i vojna pitanja: Rusija ima stotine aviona i naravno odgovarajući broj raketa i bombi za njih. Utoliko bi i s tim Migovima bilo pitanje, jer li bi to bio neki preokret. Osim toga se postavlja pitanje: je li postoji još infrastruktura održavanja tih aviona? Ima li još zračnih luka? Postoji li logistika? Napadnuta su i skladišta goriva. Takav avion nije običan automobil: nakon svakog leta se on mora održavati, može li to biti obavljeno? Sve to u vojnom smislu nije jasno, tako da prije imam dojam kako ta rasprava u javnosti tek želi pokazati kako mi pokušavamo nešto učiniti.

DW: Kako će ići dalje?

Richter: Na čitavom prostoru zapadne Ukrajine, s izuzetkom zračnih napada, ne vidimo nikakve operacije ruskih kopnenih snaga. Ako sad u borbu uđe i drugi val ruskih jedinica i ako se možda još zaplete u gradske borbe, onda je ova vojna operacija zapravo propala. Jer onda postoje dvije mogućnosti: ili će biti veća spremnost na kompromise – i postoji naznaka na obje strane da se približavaju i više ne traže maksimalne zahtjeve. Ili će Rusija još jednom i s maksimalnom eskalacijom postići nešto što je ljudski užasno, a strategijski potpuno besmisleno. Jer Ukrajina se ne može okupirati. To saznanje se polako širi i u Moskvi.

DW: Kakve su moguće strategije okončanja ovog rata? Mnogo se raspravlja o poljskim Migovima, ali vojnik tu ima više pitanja nego što ima odgovora. Zato i misli: to je više predstava nego neka bitna vojna pomoć. Mnogo se raspravlja o poljskim Migovima, ali vojnik tu ima više pitanja nego što ima odgovora. Zato i misli: to je više predstava nego neka bitna vojna pomoć.

Richter: Iz Moskve se jasno čuje kako ne traži smjenu vlasti u Ukrajini. Čuje se i kako ne misle na predsjednika Zelenskog kad govore o ‘fašističkim elementima’ u Ukrajini. Ali Rusija još tvrdi kako bi on mogao ‘biti pod utjecajem’ fašističkih skupina. Drugo jest da Moskva kaže kako ne planira trajnu okupaciju Ukrajine. A Ukrajina treba ostati i kao suverena država. O tome se mora razgovarati, što znači suverenitet jer se očito traži da ne postane članica NATO-a. Zelenski je pak rekao kako može i bez članstva u NATO-u, nego je njegovo težište na članstvu u EU. Rekao je i da si može zamisliti kompromis za područje Donbasa. Kakav bi on mogao biti, to se može tek pretpostavljati.

Ostaju još ključna pitanja: što znači suverenost Ukrajine? Čak i pod uvjetom da ne postane članicom NATO-a. Je su li onda slobodni organizirati pristup Europskoj uniji? Jesu li slobodni okrenuti se Zapadu i tako usmjeriti svoju politiku? Što znači demilitarizacija? Naravno da to ne smije značiti nesposobnost za vlastitu obranu. To bi bilo potpuno neprihvatljivo.

Mislim da sve strane sad moraju progutati gorku pilulu jer moraju odustati od svojih maksimalnih zahtjeva. Vojna situacija će ih prisiliti na to, piše DW.