Penzionisani vozač kamiona o životu na putu: Znao sam sve kafane od Bugojna do Đevđelije

Penzionisani vozač kamiona o životu na putu: Znao sam sve kafane od Bugojna do Đevđelije

Dragan Kunkić, dugogodišnji vozač kamiona, prisjetio se svog iskustva tokom godina vožnje dugih ruta širom svijeta.

On je počeo raditi kao vozač 1978. godine te je od tada vozio širom bivše Jugoslavije. Potom je kao iskusni vozač počeo voziti i međunarodne rute. Kunkić je vozio u popularnoj bugojanskoj Špediciji punih 20 godina.

Kuda su vodili njegovi putevi? Kako je bilo voziti kamione u vrijeme kad nije bilo navigacije? Kako je bilo voziti u svim vremenskim uslovima višesatne ture? Na ova pitanja odgovor je dao penzionisani vozač Dragan.

Kako kaže na početku je vozio ture po Jugoslaviji, a nakon određenog vremena kao iskusniji vozač počeo je i sa međunarodnim turama.

“U jednom smjeru od Teherana do Niša sam sam vozio 72 sata. Put je trajao tri dana i tri noći. Nisam spavao nikako. Kad sam došao u Niš bio sam umoran”, kazao je, prisjećajući se svojih najdužih putovanja.

Kunkić je za volanom proputovao skoro čitavu Evropu, a često je išao i na Istok. Jedan od dužih puteva bio je i onaj u Iran, koji je trajao devat dana.

“Radilo se puno. Prelazio sam za devet mjeseci 120.000 kilometara. Pod lancima sam išao 1.000 kilometara od Teherana prema ovamo. Bio je veliki snijeg, a temperatura 33 stepena ispod nule. Bilo je i lijepih, ali i ružnih dana”, kazao je.

Na dugim putovanjima bio je potreban i odmor, a znalo se i gdje se staje i odmara.

“Poznavao sam mnogo ljudi. Znalo se gdje se staje i odmara. Znao sam koja kafana od Bugojna do Đevđelije radi po noći. Tako i po Bosni, Sloveniji, Italiji. Nije bilo problema”, kazao je.

Penzionisani vozač kazao je da nema robe koju nije prevezao u svom kamionu, a smatra i da se prije radnik više poštovao.

“Nema robe koju nismo prevozili. Najviše smo vozili namještaj, montažne kuće. Zanimljivo je da smo montažne kuće najviše vozili u Irak. U Njemačku smo vozili gotovo svu robu”, dodao je.

Kunkić kaže da je bilo lijepo voziti desetak godina, dok “malo vidiš svijeta”, jer je ovo, kako kaže, težak posao.

“Prije je bilo više vozača. Bilo je više plaćen posao. Ja sam vozio i u ovom sistemu. Prije deset godina sam prestao vozit, sad sam u penziji. Ne bih više vozio. Govorili su mi prije par godina da ponovo vozim za Tursku, ali nisam htio”, dodao je.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE