Pet mjeseci primjene Pravilnika o zabrani pušenja: Jesen donijela prazne lokale

Prije nešto više od pet mjeseci u Federaciji Bosne i Hercegovine počela je primjena kaznenih odredbi Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Tokom ljeta, prelazak na nove propise bio je relativno lak, jer su ugostitelji mogli koristiti otvorene bašte.

Međutim, s dolaskom jesensko-zimske sezone i zatvaranjem vanjskih prostora, svi gosti borave u zatvorenim objektima, gdje je pušenje klasičnih cigareta strogo zabranjeno, što je donijelo novi test za ugostiteljsku industriju. Danas se ugostitelji bore s posljedicama, padom prometa i zbunjujućim pravilima koja se ne provode ravnomjerno.

Važno je naglasiti da nova regulativa ne isključuje sve oblike konzumacije nikotina. Fokus je na sagorijevanju – odnosno na klasičnom pušenju cigareta koje stvara dim.

S druge strane, proizvodi poput glo-a i IQOS-a, koji koriste grijani duhan, kao i nikotinske vrećice, nisu zahvaćeni zabranom. Po definiciji iz Zakona, upotreba ovih proizvoda se ne smatra pušenjem, jer ne sagorijevaju duhan i ne proizvode dim, već aerosol.

Kako nam je potvrđeno Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, do sada je obavljeno 96 inspekcijskih nadzora, izrečeno devet kazni i dostavljeno svega 11 odluka o uspostavljenim pušačkim prostorijama – na nivou cijelog kantona.

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić smatra da su tehnički zahtjevi za pušačke prostore preskupi i nerealni. Ventilacioni sistemi koji zadovoljavaju zakonske norme koštaju i više od 50.000 KM.

Mnogi objekti to ne mogu priuštiti, pa ostaju u pravnom vakuumu – bez mogućnosti da uvedu pušačku zonu, ali uz stalni pritisak gostiju i pad prometa. Primjetno je da se oni sve više konzumiraju u ugostiteljskim objektima – kaže Hadžić.

Sarajevski ugostitelj Bojan Prstojević smatra da primjena Zakona nije ujednačena. Zakon se realno primjenjuje u nekoliko opština.

Inspekcije ne kontrolišu sve objekte. Mi koji poštujemo pravila na kraju ispadnemo budale – kaže Prstojević.

Ističe i da pravila nisu svugdje jednako stroga. U školama puše portiri i učiteljice, u domovima zdravlja doktori, u opštinama službenici.

Nikad nijedna inspekcija nije ušla. Ali kafana je najveći problem u državi. To je vrhunac cinizma – kaže on.

Dodaje da je ista situacija i s nargilama, iako su zakonom zabranjene. Šiša, koja je najštetnija, prolazi ispod radara – tvrdi Prstojević.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS navode da rade po planu nadzora i po prijavama građana, te najavljuju pojačane kontrole tokom zimskih mjeseci.

Ukupno 11 objekata u Kantonu Sarajevo uspostavilo je pušačke prostorije, što je zanemarivo u odnosu na ukupan broj lokala. Ugostitelji tvrde da se propisi teško mogu primijeniti u praksi, dok konkurencija koja krši zakon često prolazi bez kontrole.

Sagovornici smatraju da se u ovoj raspravi zanemaruju i drugi veliki zdravstveni izazovi, poput dugogodišnjeg zagađenja zraka. Od juna 2025. godine, kada su se polovinom tog mjeseca počele primjenjivati novčane sankcije propisane Zakonom o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, izvršeno je 96 inspekcijskih nadzora, izdato devet rješenja o otklanjanju nedostataka i izrečeno devet prekršajnih naloga s novčanim kaznama u iznosu od 17.000 KM.