Pfizerova vakcina je u Izraelu značajno suzbila nove zaraze kod starijih ljudi

Istraživači u Izraelu vide znakove da Pfizerove vakcine protiv koronavirusa pomažu u suzbijanju infekcija i hospitalizacija kod starijih ljudi, gotovo šest sedmica nakon što su vakcine primjenjene na tu starosnu grupu.

Ova zemlja je prva koja je objavila podatke o efikasnosti vakcine kod ove starosne grupe.

Gotovo 90 posto ljudi starijih od 60 i više godina u zemlji primilo je prvu dozu Pfizerove vakcine. Podaci koje je prikupilo izraelsko Ministarstvo zdravlja pokazuju da je u toj dobnoj skupini zabilježen pad potvrđenih infekcija koronavirusom za 41 posto, a hospitalizacija za 31 posto od sredine januara do početka februara.

U poređenju s tim, kod osoba starih 59 godina i mlađih, od kojih je tek nešto više od 30 posto vakcinisano, slučajevi su opali za samo 12 posto, a hospitalizacije za pet posto u isto vrijeme. Podaci se temelje na analizi oko 250 hiljada infekcija koronavirusom u toj zemlji.

“Ono što ovdje vidimo su rani i vrlo ohrabrujući znakovi da vakcina djeluje na populaciju”, kaže Florian Krammer, virolog s Icahn School of Medicine u New Yorku.

Međutim, pad broja slučajeva i hospitalizacija možda se ne može samo pripisati vakcinama. U januaru je vlada uvela blokadu širom zemlje kao odgovor na eskalaciju epidemije u Izraelu.

No, Eran Segal, informatičar sa Weizmannovog instituta za nauku u Rehovotu u Izraelu i njegove kolege koji su analizirali vladine podatke kažu da su vakcine doprinijele padu broja slučajeva i hospitalizacija starijih ljudi, jer su smanjenja bila veća i dogodila su se prije u toj dobnoj grupi nego kod mlađih ljudi.

A razlika u broju slučajeva između starijih od 60 godina i mlađih ljudi bila je najizraženija u gradovima u kojima je najmanje 85 starijih primilo prvu dozu vakcine do početka januara.

Segal i njegov tim nisu primijetili ove trendove tokom nacionalnog zaključavanja u septembru, prije nego što su vakcine uvedene. “Sve nam ovo govori da vakcine zaista počinju utjecati na nacionalne brojeve”, kaže on.

Ali istraživači nisu mogli kvantificirati veličinu utjecaja, kaže Dvir Aran, naučnik za biomedicinske podatke s Technion Israel isnstituta za tehnologiju u Haifi.

“Nisu uspjeli izračunati stvarnu efikasnost vakcine, jer nisu imali podatke o slučajevima i hospitalizacijama vakcinisanih osoba. Ipak, impresivno je to što je tim uspio “izvući informacije iz neurednih podataka iz stvarnog svijeta” kako bi pokazao da vakcine djeluju”, kaže Aran.

Istraživači u Izraelu su zapravo očekivali da će vidjeti koristi od vakcinisanja nekoliko sedmica ranije, ali raspodjela vakcina se poklapala s porastom slučajeva i dolaskom potencijalno vrlo zaraznih novih sojeva.

Procijeniti da li vakcine stoje iza pada slučajeva ili je to trend potaknut promjenama u ponašanju ljudi, vrlo je teško, pa Aran upozorava da na vakcine ne treba gledati kao na čarobno rješenje. Za sada nema dokaza da vakcinisani ljudi, oko 40 posto ukupne populacije Izraela, indirektno štite nevakcinisane.

“Morate vakcinisati mnogo više od trećine populacije da biste zaista vidjeli smanjenje prijenosa”, kaže on.

I skupina istraživača u Ujedinjenom Kraljevstvu kaže da je vidjela rane znakove da su Pfizerove vakcine doprinijele padu broja zdravstvenih radnika koji su pozitivni na virus. Vakcinisani zdravstveni radnici imali su 53 posto manje šansi da će imati pozitivan test na koronavirus 12 dana nakon prve doze nego nevakcinisani radnici, kaže Tim Spector, genetski epidemiolog sa King’s Collegea u Londonu.

Analiza se temeljila na oko 13 hiljada vakcinisanih i oko 33 hiljade nevakcinisanih koji su svoje rezultate prijavili pomoću aplikacije za mobilni telefon. “Ovo je prvi znak u stvarnom životu, van ispitivanja, kakav je učinak jedne doze”, rekao je.