Plaće rastu, ali standard opada: Potrošačka korpa skuplja za 300 KM u godinu dana

Nominalno povećanje zarada rezultat je pritiska tržišta rada, ali inflacija i rast cijena brišu svaki osjećaj boljeg života

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u avgustu ove godine iznosila je 1579 konvertibilnih maraka, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Nakon višemjesečnog uzlaznog trenda, zabilježen je pad — nominalno za 1,4 posto, dok je realni pad iznosio 1,2 posto u odnosu na juli. Iako je mjesečno zabilježen pad, godišnji pokazatelji i dalje bilježe rast: u poređenju s istim mjesecom prošle godine, prosječna plata je veća za 13,5%, a realna vrijednost porasla za oko devet posto. Međutim, rast cijena i inflacija poništavaju taj efekat, pa građani i dalje raspolažu gotovo istom, a često i manjom kupovnom moći. Statistika potvrđuje da nominalni rast plata ne znači i bolji životni standard, jer inflacija sistematski “pojede” sve povećanje zarada.

Sve skuplje, a sve manje ostaje

Sindikalna potrošačka korpa u BiH za septembar ove godine iznosila je 3431,60 KM, što je čak 300 maraka više nego u istom mjesecu prošle godine. Ekonomista Zoran Pavlović naglašava da brojke ne pokazuju stvarnu sliku — građani sve teže podmiruju osnovne potrebe jer cijene rastu brže od plata. „Nominalni rast plata rezultat je pritiska radnika i odlazaka iz zemlje, ali to ne znači i bolji standard. Naprotiv, realno gledano, situacija je gora nego ranije“, rekao je Pavlović za Glas Srpske. Dodaje da je problem u ekonomskoj politici koja ne predviđa mehanizme za kontrolu cijena, pa osnovne životne namirnice svakodnevno poskupljuju, često neprimjetno, dok krajem mjeseca kućni budžeti jednostavno ne izdrže. Povećanje plata, tvrdi on, često je niže od rasta cijena hrane i režija. Prema dostupnim podacima, troškovi života u BiH u protekloj godini porasli su i do 30%, a najveća poskupljenja bilježe se kod voća, mesa i čokolade. Inflacija, koja traje već duže, posebno pogađa građane s nižim primanjima jer najveći dio zarade troše upravo na hranu i osnovne potrepštine. Stručnjaci upozoravaju da, ako se ovaj trend nastavi, sve više porodica moglo bi pasti ispod granice siromaštva, te ističu potrebu za brzim mjerama – usklađivanjem plata i penzija s rastom cijena i jačanjem socijalne podrške ugroženima.

Ogromna poskupljenja u pet godina

U posljednjih pet godina cijene osnovnih namirnica u BiH su eksplodirale. Kilogram junetine s kostima 2020. godine koštao je oko 8 KM, a danas dostiže i 27 KM. Cijena čajne kobasice porasla je sa 19 na 25 KM, tvrdog sira s 10 na 17 KM, dok kilogram maslaca sada iznosi i do 34 marke, umjesto nekadašnjih 22. Kafa je s 13 KM skočila na 30, a kilogram mliječne čokolade sa 16 na čak 31 marku. Iako se čini da su pojedina poskupljenja mala, njihova kumulacija stvara ogroman pritisak na budžet domaćinstava.

Samo u proteklih godinu dana kilogram kafe poskupio je s 19,50 na 30 KM, a cijena litra ulja porasla za gotovo 30 posto, na 3,35 KM.

Kilogram graha skočio je s 6 na 7 KM, mortadele s 15 na 18, a limuna s 3 na 4,50 KM. Orasi sada koštaju 17, umjesto 14 KM. Dok su u svijetu cijene hrane u deset godina porasle za oko 20%, građani BiH suočavaju se s poskupljenjima od čak 100 do 400%. Za većinu stanovništva to znači stalnu borbu s troškovima, sve tanje kućne budžete i nadu da će ekonomska situacija konačno krenuti u povoljnijem smjeru.