SLIČNE OBJAVE

Plaće u javnoj upravi su “sveto slovo”, privatni sektor subvencije čekao mjesecima, poreznici češljaju “male ribe”

Piše: Z.P. / 072INFO/26.09. u 14:00/Kategorija: BiH, Vijesti

Teret ekonomskog udara izazvanog pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini podnio je isključivo realni sektor.

Mnogi radnici dobli su otkaze, nije mali broj preduzeća, i to onih malih i srednjih, nerijetko se radi o porodičnim biznisima, koji je ili zatvoren ili je pred gašenjem, mjesecima se čekalo na primjenu “koronazakona” i isplatu subvencija…

S druge strane, zakonodavna i izvršna vlast u Federaciji BiH sa pripadujućom preglomaznom birokratijom prošla je i prolazit će neokrznuta kroz ovaj ekonomski zemljotres. Njihove plaće su sveto slovo, reforma javne uprave postoji samo u nekoj dalekoj najavi, regresi se dijele uprkos svemu, Porezna uprava FBiH kontroliše “male ribe”, velike kompanije, bilo privatne ili državne, nisu na njihovom redovnom “meniju”…

Zbog izuzetno visokih nameta mnogi poslodavci angažuju radnike nacrno. Naravno, to je kršenje zakona i nužno je to sankcionisati, ali šta je s reformom porezne politike, smanjivanje stope poreza, stimulacije za nova zapošljavanja…

– Vlast u FBiH je zakasnila s mjerama, svi u regionu su brže reagovali, pa i u bh. entitetu RS. “Koronazakon” usvojen je tek u maju, a istovremeno je napravljeno dovoljno administrativnih prepreka da se on sporo implementira. Sve vrijeme na meti raznoraznih inspekcija i kontrola su mala i srednja preduzeća, a zaobilaze se, naravno to nije slučajno, velike kompanije koje su u protekle tri godine imale dobit od devet milijardi KM. Pa ne može biti isti porez na dobit za kompaniju koja je prijavila 90 miliona KM i porodični biznis od nekoliko desetaka hiljada KM – kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Šatorović smatra da je postojao način da se ostvari ušteda u javnom sektoru.

– Bilo je nekih najava reforme javne uprave, ali sve je ostalo na tome. Kao da se stvori utisak da se kao nešto radi na tome. Umjesto da se smanji preglomazna administracija, vlast zapošljava nove službenike, politički podobne. Nije tačno da se plaće nisu mogle umanjiti. To se može učiniti izmjenama i dopunama Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, ne mora se to ticati predloženog zakona o radu. Pokazati socijalnu osjetljivost i ušteđeni novac proslijediti direktno radnicima s najnižom plaćom, a ne njihovim preduzećima – ističe Šatorović.

Dževad Adžem (DF), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, naglasio je kako se kasnilo s mjerama te da je vlast pokazala socijalnu neosjetljivost.

– Nijedan nivo vlasti u BiH nije odgovorio situaciji izazvanoj pandemijom koronavirusom. Rezultat je to neodgovornosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. One djeluju potpuno neorganizovano, a prati ih apatija i ravnodušnost građana. Jedino što se radi su nova zaduženja. Evo, mi na narednoj sjednici u srijedu, 30. septembra, imamo na dnevnom redu još jedno zaduživanje, a novac će vraćati generacije iza nas. Vlast koja egzistira na dugu i zaduživanju građana mora biti smijenjena. Mi nemamo vlade, imamo dispečerske službe koje proslijeđuju novac od zaduživanja – kategoričan je Adžem.

Prema njegovim riječima, početkom pandemije činilo se da će privilegovani podijeliti teret krize s narodom.

– Član sam Administrativne komisije PFBiH koja je donijela odluku da se svim zastupnicima ukinu paušali i ostale prinadležnosti. Ta mjera trajala je samo mjesec. Toliko o solidarnosti. Obavijestili smo i kantone očekujući da i oni nešto slično urade. Ništa nije urađeno, čekala se Vlada FBiH. Zašto bi vlast bila osjetljiva kada ih građani ne pritiskaju? Kada građani shvate da je politička snaga najprije u individui, tada se mogu očekivati promjene. Ponižavanje kulture u doba korone nije slučajno. S narodom koji nije kulturoški osvješten, a u uz pomoć opće poznatih mehanizama, može se raditi kako se hoće – tvrdi Adžem.

I profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje je naglasak stavio na neophodnoj reformi javne uprave.

– Nažalost, javna uprava u cijeloj BiH nije pokazala ni minimum empatije prema realnom sektoru koji sam podnosi udar ekonomske krize. Morao se uraditi rebalans budžeta kojim bi teret krize prešao i na institucije, što bi naravno podrazumijevalo i smanjenje plaća. Tim ušteđenim novcem bio bi osiguran značajan iznos novca za pomoć bh. ekonomiji. Reforma javne uprave je imperativ, ona decenijama guta veliki novac, a taj problem se gura pod tepih. Njihovo ponašanje može se slobodno nazvati bahatim – kaže Šunje i dodaje:

– Činjenica je da je “koronazakon” kasnio. Njegova ideja bila je logična, formirati dva fonda koji bi se dijelom punili i smanjenjem plaća u javnoj upravi. To se nije desilo. Problem “koronazakona” je njegova implementacija, mnogo je tu politike u ekonomiji.

Faktor

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE