Plata direktora u FBiH upola manja

Do kraja godine moguće je usvajanje zakona kojim će plate čelnika svih federalnih institucija i većinski državnih firmi biti vezane za prosječnu platu u Federaciji BiH, čime bi bile znatno smanjene u odnosu na sadašnje, a u nekim institucijama i prepolovljene.

Ovakvo rješenje je, kako je rekla Edita Kalajdžić, sekretarka Vlade FBiH, predviđeno radnom verzijom Prednacrta zakona o platama i drugim materijalnim pravima organa upravljanja institucija i preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH.

Prednacrt ovog zakona razmatrala je Vlada FBiH u četvrtak, a o tekstu zakona izjasniće se na jednoj od narednih sjednica, nakon što u njega budu ugrađeni izneseni prijedlozi i sugestije, među kojima neki još više smanjuju iznos plata u odnosu na predloženi u tekstu zakona.

Radni tekst ovog novog zakona o platama uradila je Radna grupa Vlade FbiH, formirana krajem prošle godine, nakon objave podataka Porezne uprave FBiH o izuzetno visokim platama u javnom sektoru.

Kalajdžićeva, koja je na čelu ove radne grupe, istakla je da su sada plate u Agenciji za bankarstvo FBiH i Razvojnoj banci FBiH vezane za platu bankarskog sektora, a u Regulatornoj komisiji za energiju za elektroprivrede.

“Predviđeno je da se svi sada vežu za prosječnu platu u FBiH i to bi značilo drastično smanjenje plate, čak i za pola. Članovima upravnih i nadzornih odbora plate bi bile dosta niže od sadašnjih, koje iznose do dvije prosječne plate”, kazala je Kalajdžićeva.

Naglasila je da će plate direktora morati da budu do pet prosječnih plata u Federaciji BiH, što dosad svuda nije bila praksa, s tim da plate zaposlenih u privrednim društvima treba uskladiti s platom direktora.

“Ako je direktorova 4.500 KM, ne može više službenik imati 3.000 KM. To treba riješiti koeficijentima. Moraju  biti urađene izmjene kolektivnih ugovora i to smo i predvidjeli u tekstu”, dodala je Kalajdžićeva.

Napomenula je da je radnom verzijom prednacrta zakona obuhvaćeno 29 institucija koje je osnovala FBiH i u koje spadaju agencije, zavodi, fondovi, te 39 privrednih društava u većinskom vlasništvu FBiH.

“Preduzeća u kojima FBiH ima manjinski kapital nismo mogli obuhvatiti. Ne bismo imali uporište za to”, dodala je Kalajdžićeva.

Istakla je da su prvi put planirane i novčane kazne, i to 5.000 do 15.000 KM za privredno društvo i 1.500 do 2.000 KM za pojedinca ako isplate platu na koju Vlada nije dala saglasnost ili suprotno odluci Vlade.

Kalajdžićeva je rekla se nada da će zakon biti usvojen do kraja godine, nakon sprovedenih procedura.

Slaviša Šućur, poslanik Socijaldemokratske partije i predsjedavajući Odbora za energiju, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, smatra da je ovakav pristup isforsiran i pojednostavljen i neće dati prave rezultate.

“Firmama su potrebni sposobni menadžeri, koje je teško dobiti za malo novca. Šta znače uštede ako neće biti kvalitetnog menadžmenta koji će firmu izvući iz problema? Ako se sve svodi samo na to, bez utvrđivanja parametara da se ocjenjuje rad, nagradi ko radi i sankcioniše ko ne radi onda nećemo doći do pravog rješenja”, ocijenio je Šućur.

Najviša primanja

Prema podacima Porezne uprave o najvišim primanjima u martu, aprilu i maju prošle godine, Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo, primio je u maju oko 10.700 maraka, a Ramiz Džaferović, direktor Razvojne banke, oko 8.700 KM.

• 29 institucija obuhvaćeno radnom verzijom prednacrta zakona
• 5.000 do 15.000 KM predviđene kazne za privredno društvo
• 1.500 do 2.000 KM kazne za pojedinca ako bude isplaćena plata za koju nije data saglasnost

Nezavisne novine