Po osnovu akciza na gorivo prikupljeno 2,7 milijardi maraka, a izgrađeno nula kilometara puta i otvoreno nula gradilišta

Po osnovu akciza na gorivo prikupljeno 2,7 milijardi maraka, a izgrađeno nula kilometara puta i otvoreno nula gradilišta

Gradnja autoputeva u našoj zemlji posljednjih godina stagnira, ali krediti svjetskih banaka nisu prestajali dolaziti u našu zemlju. S vremena na vrijeme, javnost u BiH bude obaviještena kako smo dobili novu tranšu EBRD-a ili neke druge svjetske banke. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva finansija i trezora BiH, samo ove godine naša zemlja se kod stranih banaka zadužila za 401 milion eura i 27,15 miliona dolara. Radi se o šest kredita za šest različitih dionica autoputa. Vrijedi napomenuti da ova sredstva nisu operativna u kompletnom iznosu, jer krediti stižu u tranšama. Ekonomski analitičari su saglasni: Građani će vraćati kredite, vozili se autocestama ili ne.

Stotine miliona kamata

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da je u ovom mandatu, odnosno od 2015. godine pa do kraja 2017, samo po osnovu akciza na gorivo prikupljeno 2,7 milijardi maraka.

– Većina tih novaca je završila u budžetu. U ovom istom periodu izgrađeno je nula kilometara autocesta u FBiH, otvoreno je nula novih gradilišta. Ni ovo sve nije bilo dovoljno pa su povećali akcize na gorivo, kako bi navodno krenula ta nova cestogradnja. Namjenska sredstva koja su prikupili za tu navodnu cestogradnju bila su jedno vrijeme zaleđena i na kraju su opet otišla na vraćanje nekih starih dugova. Ruski klirinški dug, njega smo svi izgleda zaboravili. Kada je došao u augustu prošle godine, obećano je da će novac ići za gradnju brze ceste od Lašvanske petlje do Travnika, međutim, Ured za reviziju FBiH je potvrdio da taj novac nije otišao u obećanom smjeru, kaže za Oslobođenje Hadžić.

Hadžić: Akcize nisu usmjeravane namjenski

Smatra da je ovo potpuno promašen mandat vlasti, a tvrdnju temelji na tome što se dižu novi krediti za cestogradnju, “iako smo skupili toliko novca koji smo usmjeravali u potpuno druge svrhe”.

Hadžić podsjeća da su se sredstva samo dijelom koristila za cestogradnju, ali i da je ova vlast zatekla iz prethodnog mandata 200 miliona KM za dionicu Počitelj – Zvirovići.

– To je ova dionica na kojoj je tri puta tender obaran i na kojoj nije ni započeta gradnja. Mi smo, dakle, imali neiskorištenih sredstava iz prošlog ciklusa, a redovno se zadužujemo kod EBRD-a, konstatuje ekonomista.

Navodi kako je politika akciza u BiH potpuno nedefinisana.

– Svaka akciza koja se uvodi, bila ona na duhan, gorivo ili alkohol, trebala bi da ima neku jasnu namjenu. Ako uvodite akcize na duhan, primarno bi nam trebalo biti zdravlje stanovništva, dakle, uložiti novac u zdravstvo. Međutim, opet je nula KM otišla u zdravstvo, a sve u budžete, govori Hadžić, te podsjeća na podatke UIOBiH koji kažu da je od 2009. godine samo od akciza na gorivo skupljeno sedam milijardi maraka.

– U zadnje tri godine smo mogli izgraditi 100 kilometara autoceste samo iz tih vlastitih sredstava, bez kredita. U FBiH zadnje četiri godine nije otvoreno nijedno novo gradilište. Sva gradilišta su otvorena u prethodnom mandatu i ona još nisu završena. U RS-u se završava jedna dionica autoputa, ali i tu se radi o sredstvima koja su osigurana u prošlom mandatu. Građani BiH će EBRD-u vratiti silna zaduženja. Entiteti su 615 miliona kamata platili u zadnje tri godine. To su sredstva građana. Bespotrebno plaćamo penale, jer nismo iskoristili sredstva ranijih zaduženja, završava on.

Damir Miljević, ekonomski analitičar, ističe da krediti EBRD-a idu po pravilima u cestogradnju.

– To nije sporno. Međutim, što mi imamo najskuplju cestogradnju u Evropi, to je sad drugo pitanje. Tačnije, pitanje je koji je dio tih sredstava otišao stvarno u cestogradnju, a koji u korupciju. Druga stvar je što te kredite neko mora vraćati, a očito je po novom Zakonu o akcizama, koji služi za vraćanje podignutih kredita, da će to na kraju vratiti građani na ovaj ili onaj način, pojašnjava Miljević, koji također usmjeravanje sredstava od akciza smatra spornim.

– Mi tu govorimo o milijardama maraka u prethodnim godinama, koje dobrim dijelom nisu otišle u cestogradnju, već u javnu potrošnju. Međutim, u ovoj zemlji vlast smatra da onog trenutka kada joj građani daju povjerenje, ona više nikog ništa ne treba da pita za vrijeme mandata, potcrtava on.

Miljević: Imamo većih prioriteta od autoputeva

Napominje da u BiH vlada mišljenje da su autoputevi preduslov razvoja, što on smatra netačnim.

– Slovenija je bila jedna od najrazvijenijih zemalja u Evropi, a nije imala kilometar autoputa. Ova zemlja ima puno više prioriteta nego što su to autoputevi. To je suštinsko pitanje o kojem niko ne razgovara. Dok mi pravimo autoputeve umjesto brzih cesta, jedna Poljska se zaustavila i ne radi autoputeve, već radi brze ceste. Moje pitanje glasi: “Ko će se za pet godina voziti tim autoputevima ako nam stanovništvo nastavi odlaziti iz zemlje”, pita Miljević i ističe da su željeznice najjeftiniji vid prevoza robe.

– U željeznice godinama niko ne ulaže. Imamo pruge i željeznička preduzeća koja propadaju, a mi pravimo autoputeve. Ja ne znam nijednu evropsku zemlju koja se odrekla željeznica. To je glavno transportno sredstvo, jer je jeftino, zaključuje ekonomski analitičar.

Tenderi bez nadzora

Momčilo Novaković, državni poslanik i predsjedavajući Komisije za saobraćaj, stava je da korupcija u značajnoj mjeri umanjuje količine izgrađenih puteva od kredita.

Novaković: Najskuplja gradnja u Evropi

– Situacija sa svim putevima u zemlji je slična onoj na trasi Banja Luka – Gradiška, što je jedan od najskupljih autoputeva u Evropi, gledano po jednom kilometru, a imajući u vidu kakav je reljef. Imamo najskuplju gradnju puteva, a najjeftiniju radnu snagu i kako naši stručnjaci kažu, najjeftinije gorivo, što naravno nema logike, pojašnjava Novaković.

Njega najviše brine što kreditori, odnosno predstavnici EBRD-a, ne kontrolišu utrošak novca.

– Oni ne insistiraju da se ta sredstva koriste racionalno, odnosno da cijena puteva bude srazmjerna uslovima njihove gradnje. Imam osjećaj da ponekad oni koji i jesu nadzor ovdje predstavljaju dio korumpiranog tima zajedno s našim političarima, te na taj način daju doprinos poskupljenju jednog kilometra autoputa. Onog momenta kad primijenimo princip da putevi moraju biti isplativi, odnosno da put mora sam sebe isplaćivati i onog momenta kada strani investitori budu vršili potpunu kontrolu, ne samo nakon tendera već od raspisivanja do izbora izvođača radova, tada će se stvari u značajnoj mjeri posložiti drugačije, naglašava državni poslanik.

Oslobođenje.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE