Portal 072info

Pobrićevo muzičko blago Foto: H. Čalić

o 22
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Dvadesetog januara navršit će se 10 godina od prerane smrti Omera Pobrića, čuvara muzičke baštine BiH. U ovoj godini se također obilježava 75 godina od rođenja ovog Tešnjaka. Povodom toga, tešanjski muzej je u tamošnjoj biblioteci otvorio veoma bogatu izložbu pod nazivom „Priča o čovjeku“.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Pet cjelina

A, Omer Pobrić, kako su na otvaranju izložbe kazali etnomuzikolog Damir Galijaševiće i direktorica muzeja Mensura Mujkanović, bio je virtuoz na harmonici, kompozitor, aranžer, muzički producent, osnivač muzičkog ateljea „Omega“ i Fondacije „Institut sevdaha“.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

– Ovom izložbom, koju smo tematski podijelili u pet cjelina: „Biografski podaci Omera Pobrića“, “Omer Pobrić i Tešanj“, „Omer i saradnici“, „Drugi o Omeru“ i „Priznanja Omera Pobrića“, želimo da se prigodno sjetimo velikana sevdalinke koji je ostavio nemjerljiv i neizbrisiv trag u muzičkom životu BiH. Zahvalni smo svima koji su pomogli u organizaciji izložbe, baš ovdje u Tešnju, gdje je naš Omer rođen i kojeg je neizmjerno volio – kazali su autori izložbe.

Omer se muzikom počeo baviti davne 1965. godine, pratio je najpoznatije i najznačajnije izvođače narodne muzike bivše Jugoslavije, a odskočna daska mu je bila ulazak u orkestar Ismeta Alajbegovića Šerbe.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

– Kada sam znanjem nadrastao kafanu… Od 1967. godine kreće moja estradna karijera, a osnivanjem muzičkog ateljea „Omega“ 1979. godine posvetio sam se producentskom, snimateljskom i aranžerskom radu i snimio sve najbolje što su u to vrijeme pjevali Safet Isović, Himzo Polovina, Meho Puzić, Hanka Paldum, Zehra Deović, Zora Dubljević, Zaim Imamović, Ferid Avdić… – zapisao je Omer u svojim knjigama.

Brojna priznanja

Nakon smrti Ismeta Aajbegovića Šerbe 1987. godine, Omer se okreće isključivo bosanskom muzičkom duhu, a njegova centralna preokupacija postaje sevdalinka.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Također je učesnik prvog javnog izvođenja ilahija i kasida u Zetri 1990. godine, autor je jedne od prvih patriotskih pjesama „Ne daj se, Bosno“…

Trebalo bi puno prostora da bismo nabrojali sva Omerova priznanja, od „Estradne nagrade bivše Jugoslavije“, „BH muzičkog Oskara“ do učešća na Festivalu „Ilidža“, brojna izdanja kao što su „Miruh Bosne“, „Saz u Bosni“… A možda je najvažnije što i danas živi u srcima Bosanaca i Hercegovaca.

Više od oca

Članovi „Instituta sevdaha“ Esad Kovačević, Vesna Hadžić, Zekija Suman, Hasiba Agić, Alija Brkić, Džavid Pamuković i Nusreta Kobić, s kojima je obišao i Ameriku i Australiju, kažu da im je Omer bio više od oca. Oni i dan-danas čuvaju uspomenu na njega.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Avaz

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME