Pobuna u bh. komšiluku zbog doktora: “Neće da priča, sestre moraju prevoditi, a koristi i ChatGPT”

Nezadovoljstvo među zaposlenima i pacijentima izazvao je dolazak ljekara iz Irana u službu hitne medicinske pomoći u Dalmatinskoj zagori, gdje se, prema tvrdnjama više zdravstvenih radnika, svakodnevna komunikacija s pacijentima odvija uz pomoć engleskog jezika, medicinskih sestara – pa čak i aplikacije ChatGPT, piše net.hr.

– Sve intervencije ja prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je: ‘Možemo se sporazumjeti na engleskom’, što doktor nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti totalno – ispričao je izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom s novim kolegom, koji je u službu stigao početkom mjeseca.

Prema riječima sagovornika, ljekar govori tek osnovni hrvatski, dovoljan za minimalno sporazumijevanje, ali u radu s pacijentima insistira na engleskom jeziku. To, ističu, predstavlja ozbiljan problem u hitnoj medicini, posebno u sredinama s pretežno starijim stanovništvom.

– Zamislite da dođete u selo s jednim ili dva stanovnika od devedeset godina i da ih ispitujete na engleskom – navodi izvor.

Školovanje u Splitu, problemi na terenu

Riječ je o ljekaru koji u Hrvatskoj živi oko deset godina. Studij medicine završio je u Splitu, na engleskom jeziku. Ranije je radio u Šibeniku, odakle je, kako tvrde zaposlenici, premješten u Primošten zbog pritužbi, a potom i u Drniš.

“Ne može niko reći da nije imao vremena naučiti hrvatski. Oženio se doktoricom Hrvaticom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su sestre radile posao umjesto njega jer je odbijao govoriti hrvatski. Ljudi su se počeli buniti, pa je prebačen u Primošten”, navodi sagovornik, koji je zbog situacije kontaktirao i nadređene.

Dodaje da se dešavalo da ljekar radi smjenu sa sestrom i vozačem koji ne govore engleski.

“To je bio show program. On govori engleski, njih dvoje hrvatski. Kako je i u Primoštenu ljudima prekipjelo, završio je u Drnišu”, kaže.

Optužbe o kašnjenju

Sagovornik ističe da nema lični problem s kolegom, ali da odbija preuzimati ulogu prevoditelja i dodatne odgovornosti.

– Mene zanima ima li diplomu i položen hrvatski. Ako ima, onda je vjerovatno poklonjen. Ne mislim da je loš ljekar, ali ovo ne može proći u hitnoj –  naglašava.

Dodaje da je ljekar više puta kasnio na posao i da ne nosi službenu motorolu. Također tvrdi da je na izvanbolničkom treningu imao poteškoće s razumijevanjem jezika te da mu je supruga dolazila prevoditi, ali da je uprkos tome primljen zbog nedostatka kadra.

Slična iskustva i u Šibeniku

Probleme u radu s istim ljekarom potvrdila je i medicinska sestra iz Šibenika.

– Na prometnoj nesreći ili većoj nezgodi neugodno je pacijentu kad vidi da doktor ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati ljekare koji znaju naš jezik, a ne da sestra bude i prevoditelj i doktor – rekla je.

Navodi da se s njim sporazumijevala na engleskom, ali smatra da osoba koja jedva sastavi dvije-tri rečenice na hrvatskom ne bi smjela raditi u hitnoj medicini.

Stav Zavoda i Ministarstva

Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić tvrdi da ljekar posjeduje certifikat o poznavanju hrvatskog jezika te da Zavod nije zaprimio pritužbe pacijenata, osim jedne interne primjedbe zaposlenice.

– Ako dostave certifikat i na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i razumiju struku, nema problema – kazao je Jukić, dodavši da s ljekarom nije razgovarao na hrvatskom jeziku.

Iz Zavoda su naknadno poručili da ljekar posjeduje potvrdu škole stranih jezika “NIKA” o znanju hrvatskog jezika na razini B2 prema Zajedničkom evropskom referentnom okviru.

Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je zatražilo očitovanje Zavoda te da ljekar ima odobrenje Hrvatske liječničke komore i ispunjava formalne uslove za rad.

Manjak ljekara

Hrvatska se već godinama suočava s ozbiljnim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje više stotina porodičnih ljekara, pedijatara i ginekologa, dok je u periodu od 2013. do 2024. iz zemlje otišlo više od 1.200 ljekara.

Iako se naglašava potreba za zapošljavanjem stranih zdravstvenih radnika, brojni djelatnici upozoravaju da je jezična barijera ozbiljna prepreka u medicini, posebno u hitnim službama.

Zakonom je propisano da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja omogućava nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentima, uz mogućnost dodatnih provjera ukoliko poslodavac procijeni da znanje jezika nije zadovoljavajuće.