Počeo novi veliki migrantski val prema Evropi

Migranti su se opet zaputili prema Evropi, pokazuju podaci o ulazu stranih državljana u članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon migrantske krize 2015., broj ilegalnih migranata se naglo spustio i stagnirao nekoliko godina na nivoima od prije krize. Ali podaci za prošlu godinu pokazuju veliki rast broja pokušaja ilegalnih prelazaka i ukupnog broja migranata koje se nalaze ilegalno u nekoj od članica EU.

Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi slične trendove unatoč tome što je jedan od razloga izlaska iz EU bilo upravo zaustavljanje ilegalnih imigranata. Povećanje broja imigranata bilježe i Njemačka, Španija i Italija.

Situacija ipak nije haotična kao u vrijeme migrantske krize 2015., što je dijelom rezultat strožih pravila koja su se zadnjih godina uvela, ali i lakšeg stjecanja prava na legalnu migraciju. Određeni podaci ipak zaslužuju pažnju, piše Index.hr.

Drastično narastao broj ilegalnih migranata

2022. je za oko 1.1 milion ljudi koji nisu iz neke od članica EU utvrđeno da su nezakonito prisutni u nekoj od članica, što je povećanje od 61 posto u poređenju s 2021. To se odnosi na one koji su već ušli u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na graničnoj kontroli utvrđeno da nemaju pravo biti u EU.

Najviše je ilegalnih migranata utvrdila Mađarska (222.515), a slijede Njemačka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), Španija (68.100) i Grčka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najviši broj od svih članica EU.

Sirijci su činili najveći broj ljudi za koje je utvrđeno da su ilegalno prisutni u EU (175.960). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Afganistana (119.520) i Maroka (60.215).

Ukupni broj ilegalnih imigranata je najveći od 2015., kada ih je utvrđeno 2 miliona. Treba naglasiti da su državljanima Ukrajine dopušteni slobodan ulazak u EU i slobodno kretanje među članicama.

Mnogima je odbijen ulazak u EU

Prošle godine je odbijen ulazak 141 hiljadi osoba, a 422.400 osoba je izdan nalog da napuste EU. Od toga je 77.530 ljudi zaista vraćeno izvan vanjskih granica, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Najveći broj odbijenih ulazaka je prijavila Poljska (23.330), a slijede Mađarska (15.780), Hrvatska (11.800) i Irska (9240).

Najviše odbijenih ulazaka je izdano građanima Ukrajine (28.890). Glavni razlog za odbijanje ulaska Ukrajincima je bio taj što su već boravili tri mjeseca u EU u periodu od prethodnih šest mjeseci (27 posto), nisu imali valjanu vizu ili boravišnu dozvolu (21 posto), a bilo je i onih kojima “svrha i uvjeti boravka nisu opravdani” (20 posto). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Albanije (15.630) i Rusije (10.860).

Broj od 422.400 ljudi kojima je izdan nalog da napuste EU je za 23 posto veći nego 2021., a najviše su ih izdale Francuska (135.650), Hrvatska (40.525) i Grčka (33.500). Među osobama kojima je naloženo da napuste EU su najviše državljani Alžira (33.535), Maroka (30.510) i Pakistana (25.280).

Brexit nije pomogao Ujedinjenom Kraljevstvu, nikada nije bilo više novih migranata

Situacija je još dramatičnija u Ujedinjenom Kraljevstvu. 2022. se 1.2 miliona ljudi preselilo u tu državu, najviše u historiji. Od toga je 925 hiljada došlo iz država koje nisu članice EU. Istovremeno je iselilo 557 hiljada ljudi pa je neto useljavanje iznosilo 606 hiljada.

Promijenio se i sastav migracije ljudi koji ne dolaze iz EU. 2022. se 39 posto dolazaka odnosilo na obrazovanje, a 2021. je na taj tip migranata otpadalo 47 posto dolazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo. Udio onih koji su došli zbog humanitarnih razloga, kao što je rat u Ukrajini, povećao se s 9 posto na 19 posto.

Suprotno obećanjima zagovornika Brexita, izlazak iz EU nije djelovao na usporavanje migracije. Sami ugovor o izlasku je ratificiran tek u januaru 2020. i te godine je zabilježeno drastično smanjenje broja migranata. Ali sada je sigurno da se isključivo radilo o utjecaju epidemije.

Za Ujedinjeno Kraljevstvo se promijenila struktura imigranata. Broj dolazaka iz EU se prepolovio u odnosu na godine prije pandemije, a skoro se utrostručio broj imigranata koji ne dolaze iz neke od članica EU. Poražavajući podaci za one koji su smatrali da je zaustavljanje imigracija jedna od prednosti Brexita.

Frontex izvještava o velikom rastu broj ilegalnih migranata, posebno na Balkanskoj ruti

Početkom godine je i Frontex, agencija EU za kontrolu vanjskih granica, izvijestio da je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. 

– Oko 330.000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim izračunima. To je najveći broj od 2016. i povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu – navodi se u izvještaju iz januara.

Gotovo polovina ilegalnih prelazaka je utvrđena na takozvanoj Balkanskoj ruti, a najviše se radi o građanima Sirije, Afganistana i Tunisa. Broj Sirijaca se udvostručio u odnosu na 2021., na 94 hiljade. 

– Žene su činile manje od jedne desetine otkrivenih osoba, dok je udio prijavljenih maloljetnika blago pao na oko 9 posto svih otkrivenih osoba – tvrdi Frontex.

Zabilježeno je 145.600 ilegalnih prelazaka na Balkanskoj ruti, 136 posto više nego 2021. i najviše od 2015. Na njoj se nalazi Hrvatska, što objašnjava njeno često spominjanje u podacima o kontroli migracija na granicama EU. Skoro pola svih ilegalnih prelazaka granice je zabilježeno na Balkanskoj ruti.

Značajan udio u populaciji nekih članica EU su migranti i potomci migranata

Procjenjuje se da je 2021. bilo 5 migranata na 1.000 stanovnika EU. U odnosu na broj domaćeg stanovništva, Luksemburg je zabilježio najveću stopu migracije u 2021., s gotovo 40 imigranata na 1.000 stanovnika, zatim Malta (35 na 1.000), i Kipar (27 na 1.000). Najnižu stopu migracije je zabilježila Slovačka, s 1 migrantom na 1.000 stanovnika. Nakon nje je najmanje migranata zabilježeno u Portugalu i Francuskoj, po 5 na 1.000 stanovnika.

Hrvatska je 2021. zabilježila 9 imigranata na 1.000 stanovnika, ukupno 35.912. 2014., dok je Hrvatska još bila u krizi, zabilježeno je 10.638 imigranata.

Svaki drugi građanin Luksemburga nije rođen u toj državi, kao ni svaki peti građanin Malte, Kipra, Austrije i Švedske. U Njemačkoj imigranti čine 18 posto stanovništva, tj. 15.3 miliona ljudi. Ukupno 20 miliona stanovnika Njemačke su migranti ili djeca migranata.

Najčešće zemlje podrijetla migranata u periodu 2013. do 2022. su bile Sirija (16 posto), zatim Rumunija (7 posto), Poljska (6 posto) i Ukrajina (5 posto), pokazuju podaci državne statističke agencije Njemačke. 2021. je u toj zemlji zabilježeno 1.32 miliona migranata, ali i milion emigranata, što čini neto priljev od 0.32 miliona.

Migracije se neće zaustaviti, ali je pitanje kako će se EU odnositi prema njima

Jasno je kako se zastoj u migracijama 2020. i 2021. može pripisati pandemiji covida-19, ali brojke iz 2021. pokazuju da je intenzitet veći i nego u 2019., 2018., 2017., i 2016. Iako, zadnjih se godina bilježi i veliki broj iseljavanja iz članica EU.

Možda se radi o tome da su oni koji su mislili seliti u EU 2020. i 2021. jednostavno odgodili planove pa je prošlogodišnji rast broja ilegalnih i legalnih migranata privremenog karaktera.

Osim Balkanske rute, koja je glavna za ilegalne migrante, zabilježen je ogroman porast legalnih migranata iz Ukrajine. Prema podacima UNHCR-a od 15. februara ove godine, skoro godinu dana nakon početka rata u Evropi je registrirano 8.072.198 ukrajinskih izbjeglica, velikom većinom u EU.

Osim rata, migraciju potiče i iznenađujuće dobra ekonomska situacija s obzirom na predviđanja šoka od sankcija Rusiji. Inflacija u većini država EU smanjuje realne plate, ali još uvijek su to primanja koja su nedostižna u državama iz koje migranti uglavnom dolaze.

Zapravo neke članice EU, poput Njemačke, imaju suprotan problem. Nema dovoljno radnika, a stanovništvo je sve starije. Procjenjuje se da samo u Njemačkoj nedostaje oko 600 hiljada radnika, što je već počelo negativno utjecati na ekonomski rast.

Dugoročne prognoze nisu ništa bolje jer većina država EU ima loše demografske pokazatelje. Da bi se održao ekonomski rast, uvoz radne snage je nužnost. Puno se ulaže u demografske politike poticanja nataliteta, ali do sada nije bilo većih uspjeha.

Kakvu imigraciju EU želi – planiranu ili slobodnu – rasprava je koja traje još od velike migrantske krize 2015. Danas su članice puno bolje pripremljene nego tada, ali još ne postoji konsenzus oko toga treba li i kako kontrolirati imigracije iz država izvan EU.