Podaci jasno pokazuju: Dijaspora dnevno u Bosnu i Hercegovinu šalje skoro 12 miliona KM

Dijaspora je u prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosnu i Hercegovinu poslala čak 2,17 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH koje su objavile Nezavisne novine.

Riječ je o iznosu koji odgovara prosjeku od gotovo 12 miliona KM dnevno, što dovoljno govori o značaju novca koji građani zaposleni u inostranstvu šalju svojim porodicama i rodbini.

Novčane doznake nastavljaju rasti, dok ekonomisti upozoravaju da one imaju važnu ulogu u održavanju životnog standarda i socijalne stabilnosti u zemlji.

Za samo šest mjeseci više od dvije milijarde KM

Prema podacima Centralne banke BiH, tokom prvog kvartala 2026. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 956,6 miliona KM.

U drugom kvartalu zabilježen je još veći priliv, od približno 1,2 milijarde KM.

Ukupan iznos za prvo polugodište dostigao je 2,17 milijardi KM.

Za poređenje, u istom periodu prošle godine evidentirano je 934,07 miliona KM u prvom kvartalu i približno 1,1 milijarda KM u drugom.

To pokazuje da se rast priliva novca iz inostranstva nastavio i tokom 2026. godine.

Pored novčanih doznaka, BiH prima i druge vrste transfera.

Ukupni tekući transferi u prvom polugodištu iznosili su približno 2,97 milijardi KM.

U taj širi statistički pokazatelj ulaze različite kategorije primanja iz inostranstva, pa ga ne treba poistovjećivati isključivo s novcem koji radnici šalju porodicama.

Čavalić: Bez dijaspore teško bismo održali socijalni mir

Ekonomista Admir Čavalić smatra da rast doznaka nije iznenađenje, jer se nastavlja odlazak radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, građani koji se zaposle u inostranstvu nastavljaju finansijski pomagati roditeljima, članovima porodice i drugim bliskim osobama koji su ostali u domovini.

Čavalić upozorava da takva pomoć ima mnogo širi značaj od pojedinačnih porodičnih budžeta.

„Bez doznaka iz dijaspore vrlo teško da bismo mogli održati postojeći socijalni mir“, izjavio je za Nezavisne novine.

Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina spada među države čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od novca građana koji žive i rade u inostranstvu.

Ta zavisnost posebno dolazi do izražaja u periodima rasta cijena, kada dio domaćinstava sve teže podmiruje osnovne životne troškove.

Plate i penzije ne prate rast troškova života

Predsjednica Udruženja potrošača Kakanj Ferida Kulović upozorava na finansijske probleme s kojima se suočavaju brojne porodice u BiH.

Prema njenim riječima, povećanja plata i penzija nisu dovoljna da nadoknade rast cijena proizvoda i usluga.

Poseban problem predstavljaju troškovi hrane, stanovanja, komunalnih usluga i drugih svakodnevnih potreba.

Kulović smatra da bi bez podrške rodbine iz inostranstva životni standard dijela stanovništva bio dodatno ugrožen.

Upravo zbog toga novčane doznake za mnoge porodice nisu samo povremena pomoć, nego važan dodatak redovnim primanjima.

Svaka druga porodica prima novac iz inostranstva?

O velikoj ulozi dijaspore ranije je govorila i Snežana Šešlija, predsjednica dobojskog Udruženja građana Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR).

Ona je iznijela procjenu da svaka druga porodica u Bosni i Hercegovini mjesečno dobije najmanje jednu novčanu doznaku iz inostranstva.

Prema njenim riječima, postoje i domaćinstva koja tokom mjeseca prime više uplata.

Međutim, riječ je o procjeni predstavnice udruženja, a ne o potvrđenom statističkom podatku Centralne banke BiH.

Centralna banka evidentira novčane tokove, ali iz ukupnog iznosa doznaka nije moguće direktno utvrditi koliko ih pojedinačnih porodica prima.

Šešlija je upozorila da je BiH došla u situaciju u kojoj znatan dio građana finansijski zavisi od članova porodice i prijatelja koji žive u drugim državama.

Milijarde stižu, ali gdje završava taj novac?

Novac dijaspore predstavlja značajan izvor prihoda za domaću potrošnju.

Kada porodice sredstva dobijena iz inostranstva koriste za kupovinu hrane, odjeće, lijekova ili plaćanje usluga, dio tog novca vraća se u domaću ekonomiju kroz potrošnju.

To doprinosi prometu trgovina, uslužnih djelatnosti i drugih privrednih subjekata.

Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da doznake nisu zamjena za domaću proizvodnju, rast produktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Velik priliv novca iz inostranstva može kratkoročno pomoći stanovništvu, ali ne rješava automatski probleme niskih primanja, nezaposlenosti i odlaska radne snage.

Kako dijasporu pretvoriti u investitore?

Čavalić smatra da je jedan od najvažnijih dugoročnih izazova stvaranje uslova u kojima bi dijaspora, osim finansiranja svakodnevnih životnih potreba, više ulagala u pokretanje poslovnih aktivnosti.

Prema njegovim riječima, cilj bi trebao biti privlačenje kapitala koji će omogućiti osnivanje novih preduzeća, razvoj poslovnih ideja i zapošljavanje.

Posebno je ukazao na razliku između ulaganja u nekretnine koje ne stvaraju novu privrednu aktivnost i investicija usmjerenih na proizvodnju i usluge.

Za takav zaokret potrebni su povjerenje investitora, predvidivi poslovni uslovi i institucije koje mogu pružiti podršku pokretanju i razvoju poslovanja.

Samo slanje novca porodici, međutim, ne treba posmatrati kao problem samo po sebi. Za primaoce je to često neposredna pomoć koja ima prioritet nad drugim oblicima ulaganja.

Koliko novca zapravo dolazi iz inostranstva?

Zvanični podaci ne obuhvataju nužno svaki pojedinačni novčani transfer koji iz dijaspore stigne u Bosnu i Hercegovinu.

Centralna banka BiH i ranije je upozoravala da se dio novca donosi lično ili šalje neformalnim kanalima.

Zbog toga podaci o doznakama predstavljaju statističke procjene zasnovane na dostupnim izvorima, a ne jednostavan zbir svih pojedinačnih bankovnih uplata.

Također, doznake iz inostranstva treba razlikovati od penzija i drugih socijalnih primanja koja građani ostvaruju iz drugih država.

Prema podacima za prvo polugodište, socijalna davanja iz inostranstva u prvom kvartalu iznosila su približno 339,5 miliona KM, a u drugom 372 miliona KM.

Dijaspora kao oslonac, ali i upozorenje domaćoj ekonomiji

Priliv od 2,17 milijardi KM u samo šest mjeseci još jednom pokazuje koliku finansijsku vezu dijaspora održava s Bosnom i Hercegovinom.

Za porodice koje primaju novac riječ je o pomoći koja može olakšati svakodnevni život, dok na nivou ekonomije ti transferi predstavljaju važan izvor finansiranja potrošnje.

Istovremeno, dugoročna zavisnost od takvog novca postavlja pitanje sposobnosti domaće privrede da osigura dovoljno radnih mjesta i prihoda stanovništvu.

Dijaspora nastavlja slati milijarde maraka u BiH, ali ključni izazov ostaje kako uz postojeću porodičnu pomoć stvoriti uslove da se veći dio raspoloživog kapitala usmjeri i u nove investicije, proizvodnju i zapošljavanje.

Crna-hronika.info