Screenshot 4 68
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
NER FIT

Veza između prehrane i raspoloženja dobro je dokumentirana, ali uvijek se ima još za naučiti. Nova studija objavljena u Journal of Personalized Medicine otkrila je nekoliko specifičnih prehrambenih navika koje mogu imati značajan utjecaj na mentalno blagostanje.

FIXGEHALT

Studija je zaključila da, u usporedbi s muškarcima, žene imaju veću vjerovatnoću da će imati izraženiju povezanost između mentalnog zdravlja i prehrane.

“Brza hrana, preskakanje doručka, kofein i hrana s visokim glikemijskim indeksom sve su povezane s mentalnim poremećajima kod zrelih žena”, objašnjava autorica studije Lina Begdache, docentica studija zdravlja i wellnessa.

Anksioznost je uobičajena nuspojava konzumiranja previše kofeina, hrana s visokim glikemijskim indeksom vjerojatno će uzrokovati skokove šećera u krvi koji bi mogli utjecati na raspoloženje, a brza hrana nije poznata kao odlično gorivo za tijelo – pa zašto bi to bilo odlično za um?

LIDER

Dok su mnoga prethodna istraživanja razmatrala vezu između prehrane i mentalnog zdravlja, ovom se studijom Begdache nadala da će primijetiti mogu li prilagođavanje prehrane i faktora načina života poboljšati mentalno blagostanje.

“Zanimljivo je da smo otkrili da je za nezdrave prehrambene obrasce stupanj mentalnog stresa bio veći kod žena nego kod muškaraca”, kaže ona, dodajući da to znači da bi žene, posebno, mogle poželjeti dvaput razmisliti o tome kako se te navike pojavljuju u njihovim rutinama.

Istraživači su također primijetili utjecaj intervencija za suzbijanje loših efekata.

“Otkrili smo opću vezu između zdrave prehrane, slijeđenja zdrave dijetetske prakse, vježbanja i mentalnog blagostanja”, objašnjava Begdache.

Dodaje da su ovom studijom otkrili da je vježba značajno smanjila negativnu povezanost, posebno zbog negativnog utjecaja brze hrane i hrane s visokim glikemijskim indeksom. Određena hrana, poput voća i tamnozelenog lisnatog povrća, također je imala pozitivnu povezanost s mentalnim blagostanjem.

Na temelju njihovog istraživanja, zaključuje se da svakodnevne intervencije poput bolje prehrane i pravilnijeg kretanja mogu biti najbolja prva linija odbrane za mentalno blagostanje.