Političku scenu svijeta u 2020. obilježili dolazak Bidena, ubistva, ratovi i trovanja

Iako je pandemija koronavirusa zauzela primarni fokus cijele svjetske javnosti tokom 2020. godine, političari širom planete potrudili su se i da ova godina prođe u konstantnoj napetosti. Ovo su neki od najvažnijih političkih događaja koji su se desili ove godine. Samo tri dana nakon početka nove 2020. godine desilo se ubistvo koje je, pokazat će se kasnije, bilo samo uvod u veoma burnu godinu po svim pitanjima. Naime, 3. januara stigla je vijest kako je u zračnim napadima Sjedinjenih Američkih Država ubijen iranski general Qassem Soleimani. Ubistvo visokopozicioniranog iranskog generala još više je uzburkalo duhove na Bliskom istoku, a tenzije između SAD-a, Izraela sa jedne, te Irana sa druge strane, mogle su vrlo lako dovesti do sukoba od kojeg strahuju svi. Nakon ubistva održane su demonstracije širom Irana, a narod je tražio reakciju iranskih vlasti. Reakcije su uslijedile nekoliko dana nakon ubistva kada je iranska vojska ispalila rakete na Američku ambasadu u Iraku.

Nemiri na ulicama Irana u prvim danima januara (Foto: EPA-EFE)

Čitanjem optužnice naglas u američkom Senatu, 17. januara počelo je suđenje za opoziv predsjednika SAD-a Donaldu Trumpu . Procedura opoziva američkog predsjednika pokrenuta je samo dva puta otkako je donesen Ustav SAD-a. Predsjednici Andrew Johnson (1868.) i Bill Clinton (1998.) oslobođeni su optužbi u Senatu, dok je Richard Nixon (1974.) odstupio s dužnosti prije nego što je opozvan. Trump je treći američki predsjednik koji se suočava s procedurom opoziva u Senatu. Saga o opozivu okončana je početkom februara, kada je Senat odlučio da Trump nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

Foto: EPA-EFE

31. januara Velika Britanija je izašla iz Evropske unije nakon gotovo pola stoljeća. Izlazak je došao tri i po godine nakon što je izglasan na referendumu građana tijesnom većinom 52 naprema 48 posto. Veliki gradovi glasali su za ostanak u Uniji, dok su manji većinski podržali izlazak. Engleska i Vels podržali su Brexit, dok su Sjeverna Irska i Škotska glasale za ostanak.

Britanski parlamentarci u EU parlamentu napuštaju prostorije (Foto: EPA-EFE)

Sredinu godine obilježilo je nekoliko značajnih događaja. Juli su obilježile nove tenzije između Turske i Grčke u istočnom Mediteranu gdje je Turska najavila traganje za naftom i plinom. Prijetnje ratom donekle je amortizovala reakcija Angele Merkel ali kriza je prisutna i danas kada evropske države razmatraju nove sankcije za Erdogana i Tursku.

Opozicioni ruski lider Aleksej Navalni otrovan je krajem augusta, a brojni evropski i svjetski zvaničnici odmah su posumnjali da iza toga stoje Vladimir Putin i ruske obavještajne službe. Navalni je krajem septembra izašao iz bolnice, a u decembru su objavljeni podaci kako je Navalnom u donji veš podmetnut nervni agens novičok. Kremlj je odlučno odbacio da ima bilo kakve veze sa slučajem trovanja ruskog političara.

Aleksej Navalni nakon izlaska iz bolnice (Foto: EPA-EFE)

Uz prisustvo američkog predsjednika Donalda Trumpa, Izrael je ove godine potpisao nekoliko historijskih sporazuma s arapskim državama. “Abrahamski dogovor”, kako je sporazum definirao Trump, normalizirao je odnose Izraela s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom, Bahreinom i Sudanom. Mnogi sporazum vide kao početak razvoja novih odnosa na Bliskom istoku, a drugi su ga protumačili kao izdaju Palestine i njenog naroda.

Historijski sporazumi arapskih zemalja i Izraela (Foto: EPA-EFE)

Zamrznuti sukob u Nagorno-Karabahu eskalirao je krajem septembra, kada su Azerbejdžan i Armenija ponovno započeli rat zbog sporne regije. Za razliku od rata iz devedesetih godina, ovaj put Azerbejdžan je izašao kao veliki pobjednik vrativši većinu izgubljenih regija. Rat je okončan potpisivanjem mirovnog sporazuma 10. novembra.

Vojska Azerbejdžana ostvarila velike uspjehe u ratu (Foto: EPA-EFE)

Američki izbori vjerovatno su, dugoročno gledano, najznačajniji događaj 2020. godine, a Joe Biden, demokratski kandidat, izabran je za 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 7. novembra. Nakon višednevnog brojanja glasova Biden je osvojio ključni broj elektorskih glasova, što je potvrdilo njegovu pobjedu nad Trumpom. Za potpredsjednicu SAD-a imenovana je Kamala Harris, a mnogi upravo tandem Biden-Harris vide kao znak jačanja SAD-a i vraćanje jače Amerike na svjetsku političku scenu.

Biden i Harris novi su čelni ljudi SAD-a (Foto: EPA-EFE)

Posljednje dane novembra obilježilo je ubistvo najvećeg iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha. Naučnik je ubijen u blizini Teherana, a scene s početka godine kao da su se preslikale i na njen kraj te su ulice Irana opet bile pune demonstranata koji su tražili reakciju države.

Kraj godine obilježila su dva događaja. Sukob u Zapadnoj Sahari između Fronta Polisario i Maroka, koji je okončan sporazumom Izraela i Maroka čiji je sastavni dio bio i otvaranje Konzulata SAD-a u Zapadnoj Sahari čim je potvrđena vlast Maroka nad tim dijelom teritorije.

U posljednjim danima decembra Evropska unija i Velika Britanija konačno su postigle historijski trgovinski sporazum samo 7 dana prije isteka perioda tranzicije Velike Britanije iz EU. Nakon dogovora Velika Britanija i zvanično 31. decembra napušta trgovinski prostor Evropske unije.

Velika Britanija i EU postigle konačni trgovinski sporazum (Foto: EPA-EFE)

Kada je riječ o 2020. godini, burni procesi obilježili su njen početak i kraj. Pored ovih događaja, na planeti su se tokom 12 mjeseci odvijali i drugi manji politički prevrati na svim kontinentima. Mnogi procesi nastavit će se i u narednoj godini tako da, bar kada je riječ o svjetskoj političkoj sceni, novih događaja sigurno neće izostati.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE