Poljoprivrednici nisu osjetili povećanje izvoza: Gomilaju se viškovi robe

Iako je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku izvoz iz Federacije Bosne i Hercegovine u septembru porastao za 22,2 posto u odnosu na mjesec august, poljoprivrednici ovo povećanje nisu ni osjetili.

Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, kriza koja se zbog pandemije koronavirusa odrazila na izvoz poljoprivrednih proizvoda i dalje traje, ali se pojavio i jedan novi problem.

– U poljoprivredi se čak pojavljuju i viškovi roba, a da se povećao izvoz, vjerovatno bi se odrazilo na te viškove. Čak se roba gomila, o čemu mi pričamo već danima. Vlada FBiH je izdvojila 10 miliona firmama koje su izvozno orijentisane iz poljoprivrede, pa ćemo vidjeti šta će se desiti – kazao je Bićo.

Objasnio da poljoprivrednici ne znaju šta da rade sa viškom proizvoda, što im stvara dodatne poteškoće.

– Na teritoriji BiH trenutno imate 15-ak miliona litara mlijeka koji stoje u određenim mljekarama jer ne mogu da ga se riješe. Obaraju cijene u marketima, što će se direktno odraziti na proizvođače jer da bi oborio cijenu u marketu, mora oboriti cijenu u otkupu i to će biti jedan lanac koji će se negativno odraziti na kompletnu proizvodnju – istakao je, te dodao da je ista situacija i sa mesom.

Bićo je kazao kako su dosad resorno ministarstvo i Vlada FBiH, na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, povukli dosta dobre poteze od početka pandemije, koja je uzrok svim ovim problemima.

– Što se tiče poljoprivrede, u jednom trenutku sve je krenulo dobro. U samom startu svi su osjetili negativne posljedice pandemije, a poljoprivreda je osjetila pozitivne promjene. Proizvodnju su pogurale općine i Vlada FBiH, te kantoni sa nekim sredstvima. To je urađeno kako bi se podigla proizvodnja i sadilo, da ne bi osjetili nestašicu hrane. Međutim, nije se došlo do kraja tog kruga. Nema robnih rezervi da to otkupe jer sad imamo višak robe. Nemamo mi tolike skadišne prostore da se to može skladištiti – naglasio je.

Dodao je kako se, između ostalog, nagomilava i višak krompira kojeg ljudi nemaju gdje skladištiti, a ni prodati.

– Država treba upotrijebiti mehanizme koje može da bi se smanjio uvoz dok se ne riješimo viškova. Poznato je da mi nemamo proizvodnje koliko nama treba, ali treba zaustaviti uvoz ovoga što je višak, a onda će ići kako ide. Treba još više sredstava izdvojiti da se izvoznici poguraju, kao što rade sve zemlje u regionu. Oni izvoznike guraju sa subvencijama i raznim poticajima samo da se izveze roba i riješe je se na inostranom tržištu. To se i kod nas isto može uraditi – kazao je.

Prema riječima našeg sagovornika, u jesen se ubiru plodovi dosadašnjeg ovogodišnjeg rada i pretpostavlja se da će mnogo njih biti viška.

– Ne mogu sada reći: “Ima paprike u višku” jer je trenutno nema, ali će na kraju biti višak kisele paprike. Ljudi će to preraditi, zapakovati pa će toga biti višak. Vi ćete sada pitati: “Kako u višku kada nemamo dovoljne proizvodnje?”. Imamo viška uvoza jeftine robe. Logično je da u ovako siromašnom društvu kupci kupuju ono što je jeftinije. Mi imamo skupu proizvodnju i ja ne mogu svoj paradajz koji mene u proizvodnji košta marku, davati za 20 feninga. A ovi ostali koji dolaze iz uvoza to mogu. Njima je država to subvencionirala i namirila. To je taj začarani krug u kojem se mi vrtimo već 15 godina – zaključio je Bićo.

Faktor