Pomoć u spašavanju života: Adnan Samardžić razvio AI sistem za pomoć u ranoj detekciji karcinoma dojke

Od karcinoma dojke godišnje u svijetu umiru stotine hiljada žena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rak dojke je najčešći zloćudni tumor žena širom svijeta, kako u razvijenim tako i zemljama u razvoju. Broj smrtnih slučajeva izazvanih ovom bolešću u našoj državi kreće se od 300 do 500 žena godišnje. Zbog kasnog otkrivanja ove maligne bolesti smrtnost je visoka, međutim, prema dostupnim informacijama, u slučajevima ranog otkrivanja izliječi se oko 95 posto žena.

Upravo takvi podaci i realno stanje u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine bili su ključni motiv da bosanskohercegovačkog softverskog injžinera Adnana Samardžića da razvije AI sistem koji može pomoći u ranijoj detekciji karcinoma dojke analizom mamografskih snimaka. U razgovoru za „Dnevni avaz“ Samardžić ističe da ga je posebno motivisala činjenica da se veliki broj slučajeva u BiH i dalje otkriva kasno, što značajno smanjuje šanse za izlječenje.

– Svi znamo da u Bosni i Hercegovini postoji problem manjka kvalifikovanog medicinskog osoblja, ali i problem kasnog dijagnosticiranja karcinoma dojke. To je bio jedan od ključnih razloga zašto sam odlučio pokušati razviti rješenje koje može pomoći u ranoj detekciji. Najveći problem nije samo broj slučajeva, nego činjenica da se bolest često otkriva u poodmakloj fazi. Razlozi su brojni – od nedovoljne informisanosti do straha i stigme, ali i ograničenih kapaciteta zdravstvenog sistema – navodi on.

Samardžić: sistem je pokazao tačnost od 91,4 posto u detekciji malignih slučajeva. Ustupljena fotografija 

Razvoj sistema

Samardžić pojašnjava da je razvoj sistema trajao oko dvije godine i obuhvatio i medicinsko istraživanje i tehnički razvoj.Veliki izazov, dodaje, bilo je prikupljanje kvalitetnih mamografskih snimaka, što je ključno za tačnost modela.

– Prvi dio procesa bio je razumijevanje karcinoma dojke, kako nastaje, kako se detektuje i koje posljedice ima. Tek nakon toga uslijedio je tehnički dio, rad na modelu i algoritmima. Ogromnu zahvalnost dugujem Karolinska institutu koji je ustupio veliki broj snimaka, što je značajno unaprijedilo kvalitet i pouzdanost modela – ističe Samardžić.

Pomoć ljekarima

AI model radi u dvije faze, prvo detektuje sumnjiva područja na snimku, a zatim ih klasifikuje kao benigne ili maligne promjene. Naglašava da je cilj sistema pomoć ljekarima, a ne njihova zamjena

– Sistem ne zahtijeva prethodno označavanje od strane radiologa. On samostalno identifikuje sumnjiva područja i zatim vrši analizu. Ovo nije alat koji zamjenjuje radiologe, već dodatna podrška, još jedan par očiju koji može pomoći u ranijem i preciznijem otkrivanju promjena – pojašnjava Samardžić.

Prema rezultatima testiranja, sistem je pokazao tačnost od 91,4 posto u detekciji malignih slučajeva. Naredni korak je saradnja sa zdravstvenim institucijama u BiH i testiranje sistema u realnim kliničkim uslovima

– U praksi, to bi značilo da bi model, ukoliko bi mu bilo priloženo 100 malignih mamografskih snimaka, pravilno prepoznao otprilike 91 do 92 takva slučaja. To također znači da bi u približno 8 do 9 slučajeva mogao pogriješiti ili ih ne klasifikovati ispravno. Model je treniran i evaluiran na nekoliko hiljada mamografskih snimaka koji su sadržavali i benigne i maligne slučajeve. Na osnovu te evaluacije, pokazao je rezultat od 91,4% u klasifikaciji malignih promjena – navodi on.

Šira primjena

Samardžić zaključuje da bi šira primjena umjetne inteligencije u zdravstvu mogla značajno unaprijediti dijagnostiku i zdravstvenu zaštitu.

– Bosna i Hercegovina kasni u primjeni umjetne inteligencije, ne samo u medicini nego i u drugim oblastima. Ovakvi sistemi mogu pomoći ljekarima, ubrzati dijagnostiku i na kraju spasiti živote – poručuje Samardžić.

avaz