Popisivači obećavaju povjerljivost podataka

Zenica Konkurs za popisivace

Popis stanovništva u BiH biće prvi uvid u socijalnu, obrazovnu i ekonomsku sliku zemlje nakon dva desetljeća.

Sve je spremno za popis stanovništva i domaćinstava u Bosni i Hercegovini, a popisivači i kontrolori danas prvi put izlaze na teren i počinju popisivanje.

Iz nadležnih institucija pozivaju građane da sarađuju, te jamče povjerljivost podataka.

Prvi rezultati očekuju se za tri mjeseca

Iz Agencije za statistiku uvjeravaju kako, nakon višegodišnjih opstrukcija, mjeseci tehničkih priprema i odgađanja, popisivanje stanovnika i domaćinstava u BiH može početi.

„Popis kreće u devet, a radno vrijeme popisivača je od devet do 21 sat“, najavljuje Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku.

Popis stanovništva, koji će trajati iduće dvije nedjelje, biće, nakon više od dvije decenije, prvi uvid u socijalnu, obrazovnu i ekonomsku sliku zemlje.

„Gdje smo mi, koliko imamo izgrađenih kapaciteta, u kojim djelatnostima, koliko je zaposlenih u proizvodnji i administraciji, kakva su primanja tih ljudi koji su zaposlenih“, navodi neke od pitanja na koje će odgovore dati popis demograf Hasan Zolić.

Kao direktor nekadašnjeg Zavoda za statistiku BiH, Hasan Zolić bio je jedan od organizatora popisa stanovništva 1991. godine, a taj popis više od dva desetljeća služi kao osnova za zapošljavanje u institucijama i organima uprave.

Tri konstitutivna naroda

Demograf Zolić vjeruje da će i dalje biti tako, jer „Aneks 7“ Dejtonskog sporazuma, koji predviđa povratak svih izbjeglih i raseljenih, nije potpuno proveden i po njemu novi popis će to i pokazati.

„Ipak spominjem Ustav i tri konstitutivna naroda. Moraju biti zastupljena tri konstitutivna naroda“, ukazuje Zolić.

U ACIPS-u pokušavaju skrenuti pažnju na ekonomsko-socijalna pitanja, jer se nadaju da će najveće istraživanje država iskoristiti za unapređenje razvoja.

U protivnom, upozoravaju, neće se znati ni tačnu starosnu strukturu stanovništa.

„Ona nam je bitna da vidimo hoće li se dovoljno opteretiti penzioni fondovi ili podaci o broju djece, što je bitno za izgradnju škola“, kaže Anes Makul iz ACIPS-a.

Od usvajanja Zakona o popisu prošle godine, javlja Al Jazeerina reporterka Nadina Maličbegović, u fokusu javnosti su pitanja koja se odnose na etničku pripadnost, vjeroispovjest i maternji jezik.

„Političke elite i pojedine vjerske zajednice takođe su insistirale na ovim pitanjima, pa je potpuno tehnička stvar postala najkrupnije političko pitanje u zemlji“, zaključuje Nadina Maličbegović.

Al Jazeera

Prethodni članakPronađena tona indijske konoplje
Sljedeći članakNa kraju avgusta evidentirano 555.820 nezaposlenih