Poplave će odlučiti izbore?!

Većina analitičara slaže se da je realno očekivati manju izlaznost na predstojećim opštim izborima u BiH, te da su birači siti praznih obećanja, ali i da je nova enigma na koji način će građani glasati zbog poplava koje su se desile.

Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, očekuje znatno veću apstinenciju ljudi, i to uglavnom među populacijom u urbanim područjima, što bi, kako je procijenio, moglo dovesti do boljih rezultata onih stranaka koje najstabilnije biračko tijelo imaju među seoskom populacijom.

Procjenjuje da je najveći razlog za mogući trend smanjenja izlaznosti loša ekonomska situacija i veliko razočarenje ljudi politikom.

“Vi sada u BiH imate situaciju da se više ne zna ni ko je vlast ni ko je opozicija. To ljude zbunjuje i demotiviše. Tako da se zbog sve većeg nezadovoljstva građana jako lošom ekonomskom i socijalnom situacijom može očekivati manja izlaznost”, ocijenio je on.

Naveo je da do oktobra, kada su izbori, ima dosta vremena da se to preokrene, ali da bi bilo potrebno da političari u kampanjama pokrenu debatu o istinskim reformama.

“Svaka dobra i kvalitetna kampanja će uvijek imati kakvog-takvog rezultata. Kampanje koje neće biti na radikalnoj retorici, praznim obećanjima i spinovima će imati puno većeg efekta. Zasad ne vidim baš niti jednu stranku u čitavoj BiH koja barem signalizira da bi vodila kvalitetnu kampanju. I dalje čujemo standardna obećanja iza kojih nema puno konkretnih stvari”, naveo je on.

Dodao je da su poplave koje su pogodile BiH velika enigma u smislu na koji način će ti ljudi glasati, ocijenivši da bi način na koji će vlasti iskoristiti sredstva za saniranje posljedica poplava do izbora mogao uticati na to stanovništvo.

Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, takođe se slaže da su poplave novi element, te da sva ranija istraživanja javnog mnjenja treba uzeti s rezervom.

“Dio njih je raseljen i pitanje je da li će se registrovati negdje drugdje i kako će doživjeti sve one mjere koje su preuzimale vlasti, ali i opozicija. Niko sada ne može predvidjeti hoće li biti potpuno razočarani djelovanjem jednih ili drugih, ili će možda proraditi čak i neki bunt. A oni bi mogli biti ključni ne samo za izlaznost, nego, što je još važnije, i za rezultat”, smatra ona.

Vehid Šehić, analitičar iz Tuzle, takođe ocjenjuje da će izlaznost biti osjetno manja nego u proteklih nekoliko izbornih ciklusa.

“Povjerenje u politiku i političare je sigurno na najnižem nivou nakon ove četiri godine u kojima faktički ništa nije napravljeno. Prema sadašnjoj situaciji, izlaznost će biti mala. Sve će zavisiti od izborne kampanje. Mislim da bi kampanja širenja straha mogla ponukati građane da na izbore izađu i da glasaju ‘svako za svoje'”, ocijenio je on.

Dodao je da lično priželjkuje da bude velika izlaznost, a da dosta građana izrazi bunt i nezadovoljstvo poništavanjem glasačkih listića.

“Građani koji imaju neke svoje favorite treba da za njih slobodno i glasaju, a da ostali, koji ne vide za koga da glasaju, ponište svoje listiće, i na taj način pošalju jasnu poruku elitama”, rekao je on.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, najveća izlaznost u BiH je bila neposredno nakon rata, kada je iznosila skoro 90 odsto. Izlaznost je onda neprekidno padala, da bi na lokalnim izborima 2004. bila najniža i iznosila samo 46,8 odsto. Nakon toga, izlaznost se ustabilila na 55 do 56 odsto.

Topićeva smatra da su ljudi nakon rata ponovo izrazili veliko povjerenje nacionalnim stranakama, a da je nakon toga konstantno padalo povjerenje u politiku i političare.

Latal navodi da je i u Evropi posljednjih dvadesetak godina trend učešća na izborima između 50 i 55 odsto, i da se takva izlaznost može smatrati dobrom.

Šehić ističe da ne vjeruje rezultatima izbora neposredno nakon rata, za koje navodi da su bili haotični i sprovedeni u nesređenim biračkim spiskovima.

“Ali ima nešto što je tada OEBS jako dobro uradio: uspostavljen je civilni registar glasača kad se svi građani automatizmom stavljaju na spiskove”, naveo je on.

Nezavisne novine