Porodica Halilović 20 godina se bavi organskom proizvodnjom: Iz prve ruke o sve traženijim proizvodima

Mejra Halilović i njena porodica se 20 godina u Nišićima kod Ilijaša bave organskom proizvodnjom. Objasnila je o kakvoj je proizvodnji riječ, kakvi su to organski proizvodi, tj. zašto su toliko traženi. Pitanje organske proizvodnje je vrlo značajno za EU.

Mejru smo posjetili na njenom porodičnom imanju na kojem nastaje veliki broj organskih proizvoda – brašno, čajevi, eterična ulja, kreme, maske za kosu i sapuni. Ovo su samo neki od proizvoda koje traži sve veći broj onih koji žele konzumirati što zdravije proizvode.

Sagovornica Klix.ba je naglasila da postoji razlika između organske proizvodnje i onoga što se zove tradicionalna proizvodnja. U priloženom videozapisu je istakla o kakvom je proizvodnom procesu riječ, izdvojivši izazove u proizvodnji. Kao primjer za to je istakla kako se moraju upotrebljavati traktori.

Obrazložila je zašto se proizvode male količine brašna i kako se proizvodi čaj. Zadovoljna je time što je i na stranom tržištu velika potražnja za proizvodima iz obrta njene porodice. Bosnu i Hercegovinu smatra idealnom zemljom za organsku proizvodnju te je pozvala vlasti da još više podstiču organsku proizvodnju.

Organska proizvodnja u FBiH

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, u ovom entitetu je 80 certificiranih proizvođača organskih proizvoda. Organska proizvodnja je na više od 198.000 hektara zemljišta, od čega je više od 2.500 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Tvrde da se posljednjih 10 godina povećava asortiman organskih proizvoda, među kojima su: voće, povrće, žitarice, ljekovito i industrijsko bilje (uključujući sakupljanje samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva), esencijalna ulja, različiti kozmetički proizvodi (kreme, tinkture, losioni, sapuni i kupke), čajevi, sušene gljive, sušeno i smrznuto voće, sokovi, džemovi, pekmezi, brašno, začinske biljke itd. Udio stočarstva u organskoj proizvodnji je 120 grla i 150 košnica.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH su istakli ko je to ovlašten za certificiranje organskih proizvođača u Bosni i Hercegovini. Riječ je o sljedećim certifikacijskim kućama:

• “Organska kontrola” iz Bosne i Hercegovine;
• Ecocert iz Srbije;
• Organic Control System iz Srbije;
• DQS iz Poljske;

• ORSER iz Turske.

Organska proizvodnja u RS-u

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine su zaključno s 2021. bila 64 organska proizvođača. Tvrde da je organska proizvodnja i u ovom entitetu u porastu, tj. da je asortiman ovih proizvoda sve veći.

“Organska proizvodnja se do prije dvije-tri godine uglavnom zasnivala na sakupljačkoj proizvodnji ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva te plantažnoj proizvodnji ljekovitog bilja. Bilo je nekoliko proizvođača voća i žitarica. Posljednje dvije-tri godine započinju aktivnosti Ministarstva, tako da sad postoji proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru, voća, žitarica, stočarske farme, a ono što je najvažnije jeste da proizvođači prerađuju svoju sirovinu. Tako da se na tržište plasira gotov organski certificirani proizvod”, ukazali su.

Naglasili su da se ovi proizvodi izvoze u Srbiju, Švicarsku, države Evropske unije, Sjedinjene Američke Države i Kanadu, a imali su i sugestiju za kupce.

“Za potrošače je najbitnije da znaju da prilikom kupovine organskog proizvoda zatraže certifikat na uvid. Nebitno da li je riječ o proizvođaču kao prodavcu ili nekoj prodavnici prehrambene robe, certifikat za robu, označenu kao organskom, moraju da posjeduju, Sve ostalo je domaći proizvod”, obrazložili su.

Ukazali su da su za certifikaciju organskih proizvođača ovlaštene kuće za koje su naveli da ih je odobrila Evropska komisija.

Zahtjevi EU

Na državnom nivou ne postoji zakonska regulativa kojom se tretira organska proizvodnja. U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH su naglasili da su entitetska ministarstva donijela ili donose regulative koje se odnose na ovo pitanje te da se one usklađuju s pravilima EU.

Koliko je organska proizvodnja značajna za Uniju govori njen zahtjev da tri posto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta jedne države i deset posto podsticaja moraju biti za ovu proizvodnju. Prije pet godina procjena je bila da je samo 0,02 posto zemljišta u Bosni i Hercegovini bilo namijenjeno za organsku proizvodnju. EU je i fondovima za prekograničnu saradnju podržala ovu proizvodnju u Bosni i Hercegovini.

Klix.ba