Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

U gotovo trećine (32 od 100) osoba starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile COVID-19 razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao ljekarsku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od koronavirusa, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

Učestalosti i ozbiljnosti posljedica

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki naučnici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene koronom iz usporednih skupina.

U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije koronavirusom među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od korone zatražio ljekarsku pomoć najmanje tri sedmice nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.

U odnosu na grupu iz 2020., kod pacijenata oboljelih od korone uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokoga krvnog pritiska (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki naučnici.

Respiratorna zatajenja

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju grupe iz 2019. godine. Kada su stanje pacijenata oboljelih od korone uporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od COVID-19.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih COVID-19.

Istovremeno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 miliona ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti.

Naučnici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.