Korona novembar2021 nova
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 2, 2021 @ 6:20
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
FIXGEHALT

U Srbiji ima više od milion zvanično registrovanih slučajeva zaraze koronom.

NER FIT

Predsjednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije Branislav Milovanović podsjeća na podatke iz zemalja Europske unije, prema kojima svaki deseti pacijent koji je imao koronu ulazi i u stanje postcovid sindroma.

Računica pokazuje da će, prema aktuelnim brojkama, oko 100.000 građana Srbije imati osetnije zdravstvene postcovid posljedice.

Kako je ranije objasnio dr Milovanović, postcovid sindrom predstavlja sistemski problem za organizam, pa posljedice sežu od pluća, preko srca do nervnog sistema i štitne žlijezde, piše Nova.rs.

Tekst se nastavlja nakon reklame

„Njemačko istraživanje pokazuje da korona u visokom procentu ostavlja promjene na srčanom mišiću. 10 do 20 posto takvih pacijenata će imati ozbiljne posljedice za cijeli život. Ima i onih pacijenata kojima su ošetečeni i receptori za regulaciju krvnog pritiska. Sve su to novi kardiovaskularni pacijenti“, upozorio je dr Milovanović.

Posljedice mogu biti dugotrajne

„Čak i poslije šest mjeseci osjeća hroničan umor i ima postcovid sindrom“, rekao je za Nova.rs Branislav Milovanović.

„Korona ne ugrožava samo pluća, ona je sistemska bolest i mjesecima nakon što je neko preleži može ostaviti posljedice i na srce, štitnu žlijezdu, nervni sistem… Sve to može bukvalno odvesti u invaliditet“, upozorava naš sagovornik.

Doktor Milovanović objašnjava da postcovid sindrom još nije zvanično dobio svoju šifru, ali od 1969. godine postoji oznaka koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dala za postvirusni sindrom umora G-93.3 – većina naučnika smatra da je to isti sindrom i ista bolest.

„Javljaju se i problemi sa pamćenjem, neurološki problemi – mravinjanje, drhtanje i utrnulost ruke ili noge. Pacijenti se bore i sa anksioznošću i napadima panike. Javljaju se i prolemi sa digestivnim tektom – zatvori prolivi. Mogu biti dijagnostikovani i hašimoto, policistični jajnici, insulinska rezistencija“, podugačak je spisak mogućih zdravstvenih tegoba.

Milovanović dodaje da posljedica ovog sindroma može biti i hronično povišena tjelesna temperatura, tu su i promjene na koži, alergije.

Ono što je najproblematičnije je osjećaj nesavladivog umora.

„Obično su u pitanju mlađi ljudi. Karakterističan je potpuni gubitak energije. Vi se naspavate, odete na posao i poslije dva-tri sata više ne možete da radite i nemate više energije. Kada uradite dijagnostiku ne nađe se ništa specijalno. U osnovi je utvrđeno da su oštećene mitohondrije – organele koje proizvode energiju. U svijetu se formiraju instituti koji se bave ovom problematikom“, navodi on.

Kada je riječ o simptomu hroničnog umora, bez vidljivih posljedica po organe, nije lako dijagnostikovati problem.

„Pošto dijagnostika ne pokazuje ništa specifično, ti pacijenti su često žrtve nerazumijevanja na poslu i u porodici. Glavne promjene su zapravo na autonomnom nervnom sistemu, koji je, zapravo, softver našeg organizma“, objasnio je Milovanović.

Terapija i liječenje su vrlo kompleksni, od vitamina do lijekova za obnavaljne mitohondrija.

„To je složen, multidisciplinaran proces. Poslije preležanog COVID-a neophodno je imati na umu da priča nije završena. Potrebno je intenzivno nastaviti sa uzimanjem antioksidanasa i pratiti stanje zdravlja narednih šest mjeseci kako ne bi ušli u sindrom hroničnog umora. Po dosadašnjim iskustvima, uz multidisciplinarni pristup, kod oboljelih od sindroma hroničnog umora je potrebno najmanje sedam mjeseci do dvije godine da se povrati normalno funkcionisanje organizma“, zaključio je naš sagovornik.

Nisu imuna ni djeca

U aktuelnom talasu i djeca završavaju sa težim oblikom korone, a ima ih čak i na respiratoru.

Pedijatar iz Univerzitetske dječije klinike Snežana Rsovac rekla je, za televiziju Nova S, da i djeca pate od iscrpljenosti i dugotrajne slabosti nakon korone.

„Naročito su postcovid tegobama izložena djeca koja imaju neke pridružene zdravstvene tegobe. Potrebna je ljekarska kontrola i nadzor u takvim slučajevima“, kaže dr Rsovac.

LIDER