Postoji pet vrsta depresije i svaka ima različite simptome

Stručnjaci kažu da postoje različite vrste depresije, a da su pacijentima potrebni prilagođeni planovi za liječenje.

Svaka od pet vrsta depresije će drugačije reagirati na liječenje, što ukazuje na to da bi jedinstveni pristup mentalnom zdravlju mogao biti kontraproduktivan.

Reakcije na liječenje

Stručnjaci sa Sveučilišta u Sheffieldu analizirali su podatke od 8.000 pacijenata koji su bili na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT).

Njihova otkrića, objavljena u časopisu „Depression & Anxiety“ pokazuju kako postoji pet vrsta depresije.

U pitanju su blaga depresija, teška, kognitivno-afektivna, somatska i tipična. Daljnjim analizama stručnjaci su otkrili da ljudi s različitim vrstama depresije različito reagiraju na liječenje.

Kod ljudi s kognitivno-afektivnom vrstom depresije postoji veća vjerojatnost da će se pojaviti na dogovorenom terminu liječenja i napredovati u usporedbi s ljudima koji pate od somatske vrste.

Ljudi koji pate od tipične depresije također će vjerojatnije odustati od liječenja od onih s kognitivno-afektivnim i somatskim vrstama.

„S obzirom na to koliko depresija može biti različita od osobe do osobe, a tretman koji djeluje kod jedne možda neće uspjeti i kod druge“, objasnila je vodeća autorica, dr. Melanie Simmonds-Buckley, koja je vodila studiju.

„Naša otkrića su pokazala da svi pacijenti ne reagiraju na lečenje CBT-om na isti način“, objasnila je i dodala:

„Cilj je razumjeti koji drugi dostupni tretmani najbolje odgovaraju pacijentima sa svakom vrstom depresije kako bi im se omogućilo najprikladnije liječenje.

Otprilike 264 milijuna ljudi pati od depresije u cijelom svetu, a samo se polovina nakon tretmana potpuno oporavi.

Pristup dijagnozi

Depresija je kombinacija lošeg raspoloženja, negativnih misli i krajnjih, samoubilačkih misli. Karakterizira je i gubitak užitka i motivacije i promjena u spavanju i apetitu, mada neće svi pacijenti imati sve ove simptome, piše The Sun.

Unatoč tome, svi ti ljudi se etiketiraju kao osobe s depresijom, što znači da dio pacijenata neće dobiti odgovarajuću terapiju i liječenje za svoje potrebe.

Dr. Ana Katarino, autorica koja je potpisala više znanstvenih radova na temu depresije, dodala je kako je „izuzetno dragocjeno replicirati ova izvorna otkrića s kognitivno-bihevioralnom terapijom koja se u posljednje vrijeme provodila online s pacijentima koji su primili kognitivno-bihevioralnu terapiju od svog doktora“.

„Nadamo se da se algoritam subtipizacije koji smo razvili može šire primijeniti i na kraju dovesti do boljih ishoda za pacijente preciznijim pristupom dijagnozi i odabiru liječenja“, izjavila je dr. Katarino.

„Sljedeći korak prema cilju bit će kliničko ispitivanje radi otkrivanja specifičnih vrsta liječenja koja najbolje odgovaraju za svaku podvrstu“ najavila je dr. Katarino.