Postpandemijski trendovi prilika za bh. metalsku industriju

U okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke, protekle sedmice održan je prvi u nizu webinara u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting, a u saradnji sa GIZ-om, UNDP-om i ILO-om.

Webinar i online panel pod nazivom Rješenja za trenutne izazove kompanija bh. metalske industrije? imao je za cilj predstaviti trenutno stanje u jednoj od najznačajnijih grana bh. industrije, te ponuditi rješenje za zadržavanje konkurentosti kompanija u vrijeme krize, a kroz analizu ključnih faktora poslovanja kao što su tržište i proizvodi, lanac snadbijevanja, ljudi, organizacijska kultura i upravljanje.

Webinar su otvorili direktor i osnivač kompanije Targer E&C, Tarik Kadrispahić i Almira Kadić, savjetnica za tehničku podršku za izvozno orijentisane sektore u projektima EU4Business i EU4BusinessRecovery, koji su predstavili osnovne ciljeve webinara i važnost promocije primjera dobrih praksi.

Na osnovu statističkih podataka koje je u ime Asocijacije metalske i elektro industrije predstavila Adela Vukotić Terak, ovaj sektor vodeći je izvoznik i u ukupnom izvozu učestvuje sa čak 37 posto.

“U prvoj polovini 2020. godine izvoz je pao za 11 posto, dok je u prvoj polovini 2021. godine u odnosu na isti period 2019. godine izvoz porastao za 15 posto. Trenutna pokrivenost uvoza izvozom je čak 77 posto. U Austriju, Njemačku, Sloveniju, Srbiju, Hrvatsku i Italiju izvozimo oko 70 posto i to su naša glavna tržišta”, zaključila je Terak.

Martin Gaber, direktor za Zapadni Balkan njemačke organizacije za investiranje i trgovinu German Trade and Invest – GTAI, govorio je o perspektivama metalnog sektora kroz bilateralnu saradnju, pri čemu je napomenuo da je Njemačka ključni partner metalske industrije u BiH. Prema trenutnim pokazateljima, njemačka privreda nastoji prebaciit što više proizvodnje u Evropu, što znači da će investicije dolaziti u zemlje Zapadnog Balkana.

O stanju u industriji, na vlastitim primjerima govorili su vlasnici i direktori uspješnih kompanija iz ove oblasti.

Najveći izazovi sa kojima se kompanije u ovom sektoru trenutno susreću su kašnjenje sirovina od dobavljača i nedostatak stručnog kadra. Kada je u pitanju rast obima narudžbi, najveći procenat kompanija odgovorio je da se u 2021, ali i u 2020. godini u odnosu na 2019. povećao do 25 posto. Također, većina kompanija potvrdila je da se cijena sirovina kao i transporta povećala od 2019. do danas.

Direktorica kompanije GS TMT Snježana Köpruner istakla je da je na početku pandemije kriza bila osjetna i prognoziralo se da je potrebno otpustiti 25 posto uposlenika, ali se menadžment ipak odlučio za optimizaciju drugih troškova i sačuvali su sva radna mjesta. Danas, njihov najveći izazov predstavlja enormno povećanje narudžbi i nedostatak stručne radne snage, na čemu aktivno rade.

Još jedan izazov sa kojim se sve kompanije suočavaju nakon pandemisjke krize je (ne)raspoloživost materijala, kao i konstantna promijena cijena. Učesnici su se složili da najviše potencijale za rast vide u mašinskoj obradi i procesima površinske zaštite, te razvoju vlastitih proizvoda.

Drugi dan webinara učesnici su imali priliku da slušaju iskustva i rješenja u pravcu odgovora na izazove u segmentu nedostatka kvalifikovane radne snage sa kojima se sve češće suočavaju, te poboljšanja procesa i organizacije unutar kompanije, u vremenu kada je obim poslovanja većini kompanija porastao.

Nermana Ajanović, voditeljica odjela projekata kompanije MojPosao.ba/Kolektiv iz Sarajeva, navodi da pored toga što se u posljednje dvije godine promijenilo tržište rada ‘promijenila se i preferencija zaposlenih’.

“Pandemija je u nekim sektorima i za neke sektore ubrzala prelazak na fleksibilne modele rada, a koji se ne mogu primijeniti u svim situacijama. Prema analizi krajem 2020. godine najvažniji razlog za odabir poslodavca bio sigurnost zadržavanja posla, dok je 34 posto ispitanika iz BiH u istom periodu bilo spremno na promjenu posla, koja je ujedno veća nego prosječna spremnost u svijetu od 20 posto”, kazala je Ajanović.

Kada je u pitanju optimizacija i upravljanje procesima profesor Hadis Bajrić istiće ključne strategije koje se mogu primijeniti za povećanje profita i to: poboljšanje kvaliteta, eliminacija gubitaka u procesima i povećanje protočnosti, plaćanje prema učinku, smanjenje varijabilnosti, tj. težnja ka stabilizaciji procesa, te eliminacija uskih grla (OEE).

Kao pozitivan primjer izgradnje budućih kadrova predstavljen je primjer kompanija iz Tešnja koje su odlučile da se prilagođavaju tržištu rada, a ne čekaju obratno.

“Činjenica je da nam obrazovni sistem neće pružati stručnu radnu snagu, nego je moramo kreirati kroz zajedničku saradnju i interne edukacije. Za povećanje produktivnosti u budućnosti bit će ključno investiranje u tehnologije, automatizaciju procesa i da kompanije prestanu sa praksom kupovine opreme koja je već zastarjela”, istakla je direktorica kompanije Medena Commerce Selma Bradarić.

Mahmut Galijašević, direktor kompanije Mann+Hummel smatra da se za krize treba pripremati, a ne tražiti im rješenje kada se one dese. Njihov sistem privlačenja radne snage ogleda se u dualnom sistemu obrazovanja oslanjajući se na zapadni sistem, stipendiranje, te konstantnom ulaganju u employer branding.

“Mi se moramo prilagođavati tržištu rada. To je mnogim kompanijama u BiH jako neobično, ali ja sam sretan zbog toga jer smo počeli toliko pričati o našim ljudima, a koje smo podcijenili zadnjih godina”, kaže Galijašević.

O stanju u nešto zapadnijoj regiji govorio je Saša Petrović, tehnički direktor kompanije ELAS metalexpert iz Banje Luke. Petrović je podržao i potvrdio uspjeh praksi koje su naveli prethodni panelisti. Zanimljiva praksa u kompaniji jeste i uvođenje Kaizen kartica kao jedne od Lean metoda, kroz koje se nastoji komunicirati sa svim uposlenim, te pomoću kojih mogu uvažiti i nagraditi njihove prijedloge.

Zaključak dvodnevnih webinara i panel diskusija je da metalske kompanije u BiH koje žele uspješno odgovoriti na rast i zadržati njegov trend moraju: implementirati proces filtriranja kupaca, optimizovati sve proizvodne procese, promovisati dualno obrazovanje, graditi mrežu pouzdanih dobavljača, ulagati u marketing i razvoj vlastitih proizvoda.