Screenshot 4 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

U vrijeme korona-krize, zbog velike bojazni od nestašice hrane i nesigurnosti prehrambenog lanca u našoj zemlji, koja je najvećim dijelom oslonjena na uvoz, veliki broj građana okrenuo se poljoprivredi, tako da je u posljednje vrijeme nastalo mnoštvo malih poljoprivrednih subjekata.

FIXGEHALT

Jedan dio njih se integrirao s turizmom ili pokušava brendirati svoje proizvode i izaći na tržišta, za što im je potrebna sistemska podrška lokalne zajednice, ali i kantonanih i viših nivoa vlasti.

Svjedoci uspjeha

Brojni poljoprivrednici u našoj zemlji svjedoče svojim djelima da se poljoprivrednom proizvodnjom može uspjeti, ali i da se uz potporu vlasti može napraviti mnogo više.

LIDER
Damir Musa (Foto: G. Š./Klix.ba)
Damir Musa (Foto: G. Š./Klix.ba)

Jedan od onih koji su teškom mukom uspjeli i bez ikakve pomoći države je Širokobriježanin Damir Musa, koji je u svijet poljoprivrede ušao prije više od deset godina.

On je sada ponosni vlasnik OPG-a Bakrač, koji je sagradio usred kamenjara u mjestu Čerigaj kod Širokog Brijega sa svojih deset prstiju i podrškom porodice.

“Sve je počelo spontano kad sam zasadio jedan plastenik paradajza i krastavaca i mali voćnjak od nekoliko trešanja, jer ko je god kod mene došao i kušao te proizvode, želio ih je i kupiti”, prisjeća se Musa, kojem je to bio motiv da nastavlja širiti imanje.

Ističe kako je uloženo puno truda i novca, jer je sve u kamenu, pa je bio primoran raditi i s akumulacijama, tako da je sam pravio bazene i sakupljao kišnicu za navodnjavanje.

Sada ima četiri plastenika na hiljadu kvadratnih metara, gdje uzgaja paradajz i krastavce u proljeće, a u jesen sadi korompir, čije plodove prodaje u decembru, dok je voćnjak od 250 trešanja već postao atrakcija i omogućava kupcima da sami beru plodove svojom rukom, što je zadovoljstvo mnogim ljubiteljima domaćih autohtonih proizvoda.

“Ljudi prakticiraju da dođu brati trešnje sami sebi, ali ako neko ima želju i da bere u plasteniku, mi mu to omogućimo”, pojasnio je naš sagovornik.

Tvrdi da nikada nije imao pomoć države za razvoj ovoga biznisa, ali je sam pohađao edukacije o poljoprivredi i doznao kako se ono što on radi može integrirati u turizam, što i primjenjuje.

Tako je njegovo imanje postalo mjesto gdje kupci mogu doći na svježi zrak i svojom rukom ubrati plodove koje žele, što je do izražaja došlo u vrijeme korona-krize i restriktivnih mjera.

Nada Šarić (Foto: G. Š./Klix.ba)
Nada Šarić (Foto: G. Š./Klix.ba)

Edukacija je bila ključna i da Nada Šarić iz Rakitna kod Posušja dječiju igru ljekovitim biljem pretvori u ozbiljan biznis za kompletnu porodicu, tako što je pokrenula proizvodnju prirodnih parfema, ali i ljekovitih krema i ulja.

Priča nam kako je sve počelo prije više od 12 godina, kad ju je majka nazvala kazavši kako je tužna što joj sva djeca odlaze iz zemlje radi posla.

“Tada sam kao majka shvatila da će i moja djeca otići jednog dana i ostaviti sve bogatstvo po kojem gazimo”, prisjeća se Nada koja je tada počela istraživati mogućnosti za biznis s biljem, za koje je oduvijek znala da je pravo bogatstvo toga kraja.

“Kao dijete sam od bilja pravila parfemčiće i počela sam po internetu prikupljati informacije, a potom pohađati i tečajeve parfemistike i širiti znanje o bilju. U tome me podržao i brat, koji je tada živio u Zagrebu, te mi kupio kotlove za destileriju. Potom mi je mlađi brat, koji je studirao ekonomiju u Mostaru, napravio biznis plan i aplicirali smo na sve projekte koje smo nalazili i širili bizis”, iskrena je Nada.

Ali, istraživanja su je, kako nastavlja govoriti, vodila dalje pa je počela proizvoditi i razne kozmetičke i ljekovite pripravke za koje ima plantaže s mnoštvom biljaka, među kojima su lavanda, neven i slatki pelin.

Javnost je za nju saznala u vrijeme korona-krize, kad su istraživanja pokazala da slatki pelin, kojim njeno imanje obiluje, liječi i Covid-19.

Spoj poljoprivrede i turizma

Priču o svemu tome, kako nam kaže, sada širi kroz turistički projekt Via Dinarica, tako što pravi izletište iznad Raktina, gdje će turisti moći upoznati biljni svijet na 1.200 metara i cijeli postupak nastajanja prirodnih parfema od polja do bočice, kao i ostalih pripravaka, ali i osjetiti dan ljudi koji tu žive te kušati i spremiti hranu koju oni jedu i uživati u autohtonim proizvodima Hercegovine.

U augustu, kako ističe, tu će se raditi i biciklistička staza te će napraviti i mjesto za kampere, a za sve ljubitelje planina njena kćerka, koja je planinarski vodič, priprema poseban program kako bi spojila poljoprivredu i turizam i upotpunila priču tog kraja za svakog posjetitelja.

Ivan Jurilj (Foto: G. Š./Klix.ba)
Ivan Jurilj (Foto: G. Š./Klix.ba)

Direktor Ureda za evropske integracije u Vladi Zapadnohercegovačkog kantona Ivan Jurilj smatra kako je spoj poljoprivrede i turizma ogroman potencijal naše zemlje, na čemu treba ozbiljno raditi kroz lokalne, kantonalne i više nivoe vlasti. Ističe kako je krajnje vrijeme da se građanima, a posebno mladima razbiju predrasude da je poljoprivreda motika i kopanje, jer je to mnogi širi spektar aktivnosti i zanimanja, gdje ima mjesta za sve generacije i profesije, ali im i olakšati put za uspjeh u tome.

“Imamo izraženu inicijativu od individualaca koji se bave poljoprivredom za registracije preduzeća i poljoprivrednih obrta i treba im sistemska podrška u osnivanju preduzeća, odnosno privrednih subjekata u poljoprivredi, ali i za izlazak na tržište kroz marketing i promociju njihovih gospodarstava. Tu je potrebno razviti i provesti niz mjera na lokalnim i kantonalnim, ali i višim nivoima vlasti i naravno evropskih fondova, kako bi pomogli njima da se mogu uključiti u projekte koje finansira Evropska unija”, kaže Jurilj.

Ističe kako treba kombinirati savjetodavnu, finansijsku, ali i infrastrukturnu podršku.

“Ono što nama sada najviše nedostaje jeste da omogućimo poljoprivrednim proizvođačima da izađu na tržište, kroz uređene zelene tržnice, tržne centre ili specijalizirane trgovine domaćih poljoprivrednih proizvoda i da dobiju zaštitu, oznaku geografskog porijekla, marketing i brendiranje”, naglasio je Jurilj.

Značajnu ulogu tu, prema njegovim riječima, mogu odigrati općine, odnosno gradovi i kantoni koji mogu skratiti put od proizvođača do potrošača razvojem kratkih lanaca vrijednosti, među kojima je i digitalizacija koja zauzima sve značajnije mjesto u svijetu poslovanja.

Dobar primjer za to jeste digitalna tržnica koju je razvio Zapadnohercegovački kanton zajedno s Agronomskim i prehbrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, sa ciljem da omogući lokalnim malim proizvođačima da direktno dođu do kupca.

Jurilj navodi kako su sve to ogromni potencijali gdje proizvođače treba potaknuti da integriraju poljoprivrednu proizvodnju uz turizam i kao turističku ponudu povežu s restoranima, ugostiteljskim objektima i kušaonama te pakiranjima, da se poljoprivredni proizvodi mogu kupiti na određenim lokacijama kao autohtoni tradicionalni proizvodi.

“To je vrlo važno da zaokružimo cijelu priču”, kazao je Jurilj navodeći kako iz toga i mladi mogu vidjeti da poljoprivreda može biti puno atraktivnija nego što zapravo misle. Zbog toga, prema njegovim riječima, treba uložiti ogromne napore u afirmaciju i edukaciju i pružiti im kvalitetne informacije.

Sistemska pomoć države

Stručnjaci smatraju kako je ključni problem to što se iskoraci rade ovisno o projektima koje provode međunarodne ili lokalne razvojne agencije, a ne kroz sistem države, pa je poljoprivrednicima neophodna pomoć da bi se brendirali i izašli na tržište.

U tom kontekstu je u Ljubuškom napravljena sortirnica za kropmir, a u Širokom Brijegu je planirana rekonstrukcija gradske tržnice i projekt je prijavljen na konkurs Evropske unije koja za razvoj poljoprivrede kroz program EU4Agry izdvaja 20 miliona eura za BiH.

Anamarija Ljubić Škobić, koja je pisala taj projekt za Široki Brijeg, ističe da je cilj osigurati lokalnu tržišnu infrastrukturu i proizvođačima adekvatno mjesto za prodaju njihovih proizvoda.

“Iznos projekta je oko 500 hiljada KM s tim da bi se 200 hiljada finansiralo iz projekta EU4Agry, a ostalo od lokalne zajednice”, kaže naša sagovornica te objašnjava da je rekonstrukcija tržnice od velikog značaja, jer ona postojeća odavno nije u funkciji.

“Cilj nam je napraviti tržnicu koja će bit na usluzi svim građanima Širkog Brijega, gdje će termine za prodaju imati svi poljoprivredni proizvođači koji to žele”, kazala je te dodala da se pored toga planiraju raditi i edukacije za što bolje povezivanje proizvođača i kupca.

Grad Čapljina već dugo ima veliku gradsku tržnicu i posvećuje posebnu pažnju razvoju poljoprivrede pa tako ima registrovanih više od hiljadu fizičkih poljoprivrednih subjekata.

Poljoprivreda zauzima značajno mjesto i u Grudama, što pokazuje podatak da je registriran 271 poljoprivredni subjekt, od čega su 263 fizička OPG i osam pravnih osoba te se radi na isušivanju poplavljenog zemljišta kako bi se moglo obrađivati.

Ali uz problem brendiranja proizvoda i izlazak na tržište, u posljednje vrijeme zbog odlaska ljudi iz zemlje sve češće fali i radna snaga, što je vidljivo upravo u poljoprivredi i turizmu, koji kao ogromni potencijali naše zemlje bez jasne strategije čekaju bolje dane.