Povratnici između politike i stvarnosti: Ko zapravo ima koristi od njihovih glasova?

Iako probosanske stranke u javnosti kontinuirano ističu važnost održivog povratka, njihovo političko djelovanje često šalje drugačiju poruku. Umjesto sistemskog rada na tome da se u RS osigura veća politička podrška i popravi položaj povratnika, prioriteti se nerijetko usmjeravaju prema stranačkim i ličnim interesima.

Posljedica je da se iz godine u godinu smanjuje broj povratnika koji svoje biračko pravo ostvaruju u mjestima u kojima su rođeni. Kako su godine političkih odluka i propuštenih prilika dovele do toga da povratnici danas nailaze na gotovo nepremostive prepreke u ostvarivanju svojih političkih i drugih prava, piše Federalna.

Na deklarativnom nivou, gotovo sve probosanske političke opcije podržavaju ideju istinskog i održivog povratka u RS. Međutim, kada se pogleda izborna praksa i način na koji se politički odnose prema povratničkoj populaciji, slika je znatno složenija.

Poseban problem

Poseban problem predstavljaju građani iz Podrinja i drugih dijelova RS koji, zbog načina ostvarivanja prava iz oblasti zdravstvene te boračko-invalidske zaštite, moraju imati prijavljeno boravište u Federaciji BiH. Umjesto da im se omogući da se vrate, prijave prebivalište u svojim rodnim mjestima i tamo ostvaruju biračko pravo, političke stranke su, prema kritikama iz povratničke zajednice, godinama imale interes da takvi birači ostanu vezani za Federaciju.

Upravo takva populacija postala je važna baza za pojedine političare porijeklom iz Podrinja i drugih krajeva RS-a. Oni svoje političke kampanje vode u Federaciji, računajući i na glasove ljudi koji su porijeklom iz tih područja, ali tamo više nemaju prijavljeno boravište.

Edin Ramić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, smatra da se takva praksa godinama tolerira nauštrb stvarnog povratka.

Prema njegovim riječima, političari koji kampanje vode u Federaciji time stvaraju situaciju u kojoj ljudi porijeklom iz RS svoju političku borbu vode u općinama i kantonima Federacije, umjesto da političko djelovanje usmjere prema područjima iz kojih potiču.

Sličan stav iznosi i Nedim Čivić, predsjednik Općinskog odbora NiP-a Zvornik, koji tvrdi da su pojedine zakonske prepreke dodatno otežavale povratak i istovremeno održavale biračku bazu u Federaciji.

Glasovi kao politički kapital

Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, ukazuje da političke stranke, uključujući SDA kojoj pripada, kontinuirano kandiduju ljude porijeklom iz RS-a, posebno iz Podrinja, na različitim nivoima vlasti – od lokalnih do državnih izbora.

Pitanje je, međutim, da li se njihov politički angažman treba prvenstveno vezati za Federaciju ili bi veći fokus morao biti usmjeren na političko prisustvo i povratak u RS.

Dodatni problem predstavljaju brojna egzistencijalna prava koja, prema navodima predstavnika povratnika, ni nakon više godina nisu adekvatno riješena. Upravo zbog toga mnogi Bošnjaci iz Podrinja i drugih dijelova RS-a zadržavaju prijavljeno boravište u Federaciji, što direktno utiče i na mjesto ostvarivanja biračkog prava.

Čivić kao primjer navodi prava prijevremeno penzionisanih osoba, ali i probleme s ostvarivanjem prava ratnih vojnih invalida. Posebno ističe slučajeve u kojima se ljudima koji su se vratili u RS ne priznaje radni staž ostvaren nakon rata, kao i probleme s ostvarivanjem prava na ortopedska pomagala i banjsko liječenje.

Povratak bez političke strategije

“Mi poslije ovih izbora moramo sjesti i razgovarati. Želimo li mi Bosnu i Hercegovinu u Srebrenici, Foči, Janji, Višegradu, Prijedoru ili je želimo samo u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i Zenici“, poručuje Tabaković.

Ako probosanske stranke zaista žele održiv povratak, nije dovoljno samo govoriti o njemu tokom izbornih kampanja. Potrebna je dugoročna politička i ekonomska strategija koja će ljudima omogućiti da se vrate, prijave prebivalište, ostvare svoja prava i u svojim lokalnim zajednicama učestvuju u političkom životu.

U suprotnom, sve bi i nakon narednih izbora moglo ostati isto. Povratnička populacija će i dalje biti važna kada treba osigurati glasove u Federaciji, dok će političko prisustvo Bošnjaka u RS-u nastaviti slabiti.

Održivi povratak, ako se zaista želi postići, zahtijeva više od deklarativne podrške. Zahtijeva promjenu političke strategije – manje stranačkog i partikularnog interesa, a više dugoročnog državničkog pristupa. Bez toga, područja poput Podrinja i drugih dijelova RS teško mogu dobiti perspektivu ekonomskog i političkog opstanka povratnika, piše Federalna.