Povuci tužbu protiv firme il’ će biti svega

Najmanje stotinu žalbi radnika godišnje bude upućeno ombudsmenima za ljudska prava i sindikatima zbog mobinga, a sigurno ima još toliko onih koji se ne usude da prijave maltretiranje na radnom mjestu.

Sudeći prema podacima za ovu godinu, taj problem ne jenjava i upravo je stres razlog što dosta radnika, prema analizi nekih sindikata, čak uzima antidepresive.

Gađati radnicu kalupom

– Kad gađate radnicu kalupom i psujete je, što sam čitala ranije u novinama, onda je to mobing. Nažalost, neke pojave koje su se smatrale ekstremnim, toliko su se odomaćile da ih radnici više ne prepoznaju kao mobing. Imamo mi žalbi.

Naprimjer, bio je slučaj da žena ide na posao, radi u kancelariji, ali joj šef ne daje posla, izolirana je. I to je mobing. Cilj je da odustane od tog radnog mjesta. Radnici, ipak, teško govore o mobingu zbog složenosti procedure. Mada ima nekoliko slučajeva na sudu – naglasila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

Pitanje mobinga tretira se zakonima o radu, kao i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, ali ga je, kažu sindikati, potrebno doraditi. Mišić je dodala da su, stoga, inicirali donošenje zakona o zabrani zlostavljanja na radnom mjestu.

Mobing je, ističu u Instituciji ombudsmena za ljudska prava, najzastupljeniji oblik diskriminacije u našoj zemlji. Samo su prošle godine imali 60 prijava, a u ovoj godini već ih je stiglo na desetine.

– Građani se ne usuđuju prijaviti i zato procjenjujemo da je na terenu veći broj onih koji su izloženi mobingu u odnosu na prijave. Strahuju od posljedica po radni status, od odmazde, degradacije. S druge strane, sumnjaju u efikasnost inspekcija, pravosuđa. No, pogrešno je šutjeti i trpjeti. Trebaju nam se obratiti. Postupak se vodi anonimno, pojednostavljen je, dajemo pravne savjete. Ima pozitivnih primjera, gdje su sudovi na naše prijedloge donijeli pozitivne odluke – poručio je Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena i šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH.

Dodao je da veliki broj žalbi na mobing ukazuje na neuređenost tržišta rada, da poslodavci pokazuju moć, da ima dosta poremećenih međuljudskih odnosa u firmi.

Kaže i da se mobing manifestira kroz različite oblike ponašanja, odnosno omalovažavanje, kritike, degradaciju, neprimjerene komentare, premještaj na drugo radno mjesto bez adekvatnog obrazloženja te da je specifičan i zato što se žrtva time prisiljava na otkaz.

Raosavljević je iznio interesantan podatak da je, prema analizama ranijih prijava, mobing bio najzastupljeniji u zdravstvu i obrazovanju.

U Instituciji ombudsmena ističu da je razlog ovakvih njihovih podataka vjerovatno to što se zaposleni u javnom sektoru osjećaju sigurnije da prijave.

Smanjivanje plaće kroz promjene pravilnika

U sindikatima kažu da je u trgovini najzastupljeniji mobing. U Sindikatu trgovine BiH samo u prošloj godini imali su prijavljenih 87 slučajeva mobinga, godinu ranije 96, a 2015. čak 99.

– I sada ima prijava – dodaju u Sindikatu trgovine.

U izvještaju ombudsmena za prošlu godinu, kad je prijavljeno 60 slučajeva mobinga, navedeni su i neki primjeri. Tako je u jednom sarajevskom komunalnom preduzeću radnicima prijećeno da “može biti svega”, od promjene radnih mjesta do otkaza, a smanjivane su im plaće kroz promjenu pravilnika, i sve zato što nisu htjeli povući tužbe protiv firme.

Poznat je od prošle godine i slučaj sarajevskog profesora na Filozofskom fakultetu Uge Vlaisavljevića, koji je dobio pisano upozorenje pred otkaz “zbog povrede radne obaveze”, bez adekvatnog pojašnjenja, što je bilo neutemeljeno s obzirom na to da je ovo upozorenje poništio Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu. Zbog ovoga je profesor Vlaisavljević imao i zdravstvenih problema.

Iako su za to predviđene i novčane kazne, preporuke ombudsmena u prva dva slučaja nisu ispoštovane.

Kazne i do 10.000 KM

Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, firma će biti kažnjena i do 5.000 KM, a odgovorno lice do 1.500 KM za diskriminaciju.

Do 10.000 maraka iznosi kazna za firmu ako u nepovoljan položaj dovede onoga ko je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju ili učestvovao u postupku. Za isto djelo odgovorna osoba u firmi može biti kažnjena sa 3.500 KM.

Za nepostupanje po preporukama ombudsmena kazne su 6.500 KM za firmu i do 3.000 KM za odgovornu osobu u firmi.

Teret dokazivanja je, prema zakonu, na drugoj strani, odnosno onaj ko je optužen za mobing, dokazuje da do njega nije došlo.

Šta je mobing

Mobing je oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu, koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekt na žrtvu, čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa zaposlenog.

Dodatni element koji je nužan za postojanje radnje mobinga jeste ponavljanje radnji mobinga, odnosno njihovo vršenje u dužem periodu.

Avaz.ba