Pravila ponašanja nakon poplava

Pravila ponašanja nakon poplava
Foto: Adis Alić/ILUSTRACIJA

Nakon poplava je moguća pojava zaraznih bolesti, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo BiH.

Zbog vanredne situacije stanovništvu u ugroženim područjima u BiH se preporučuje da ne konzumiraju vodu koja nije flaširana ili dovezena cisternom.

U Federaciji BiH je epidemiološka situacija veoma teška jer, kako nam je kazala Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, u ovom entitetu već je proglašena epidemija morbila.

“To bi moglo dodatno pogoršati situaciju sad kad su ljudi smješteni u kolektivne centre”, kaže Ravlija.

Ističe da je vrlo važno da građani u ugroženim područjima ne jedu hranu koja je bila izložena vodi i vlazi, te da jedu samo onu hranu koja je konzervirana.

“Nažalost, pojavio se i veliki broj glodara jer su zbog poplava i klizišta proširili opseg djelovanja. I to može biti opasno, posebno što većina ugroženih područja nema ni vodu, ni struju”, ističe ona i dodaje da su problem i infekcije respiratornih organa jer je dosta ljudi bilo izloženo vodi i hladnoći.

Ako dođe do povrede važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi zavojem kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane s nečistom vodom.

“Važno je da mobilni timovi ljekara, zdravstvenih radnika budu u blizini, da u svakom trenutku mogu pomoći i to je naša preporuka”, objašnjava Ravlija.

Ona ističe da svaki građanin treba što je moguće više očistiti i dezinfikovati svoj prostor, kao što to i čine, ali da bi to svakako trebalo da odrade specijalizovane službe. Iz Instituta za javno zdravstvo RS ističu da higijensko-epidemiološku situaciju prate svi regionalni zavodi i HES službe domova zdravlja i redovno izvještavaju IZJZ RS. Takođe, svi zavodi su dostavili spisak opreme koju imaju na raspolaganju, a koja se koristi za preventivnu dezinfekciju i dezinfekciju prema indikacijama u vanrednim situacijama. Ko god je u Banjaluci mehanički očistio i oprao svoje prostorije, može pozvati Dom zdravlja Banjaluka na broj 051/247-238 da bi se organizovala dezinfekcija.

Ono što je veoma važno je to da ni u jednoj regiji nije registrovan porast broja pacijenata koji se javljaju sa simptomima crijevnih infekcija, kao ni drugih zaraznih bolesti. Služba epidemiologije je cijeli vikend u pripravnosti i redovno će pratiti razvoj novonastale situacije i izvještavati o eventualnim promjenama.

Iz Instituta upozoravaju građane da budu pažljivi u konzumiranju vode jer u ovakvim situacijama postoji opasnost od zaraza, posebno kada su u pitanju crijevne bolesti. Preporučuju da građani bace predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.

Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječje igračke oprati i dezinfikovati.

Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od četiri sata na temperaturi većoj od pet stepeni Celzijusovih. Potrebno je očistiti radne površine i pribor za jelo i kuvanje.

Štabovi Civilne zaštite u BiH izdali su uputstva kako se ponašati nakon poplava:

Građani u ugroženim područjima, pod uslovom da imaju električnu energiju, treba da slušaju vijesti kako bi saznali da li je voda za piće sigurna za piti.

Izbjegavati poplavne vode koje mogu biti onečišćene uljem, benzinom ili fekalijama iz kanalizacije. Voda, takođe, može biti električki nabijena ili podzemnim ili oborenim električnim vodovima/kablovima.

Treba izbjegavati kretanje kroz vodu. Savjetuju oprez u poplavljenim područjima jer ceste mogu biti podrovane, oštećene ili oslabljene te mogu propasti ili se odroniti pod težinom automobila.

Građani treba da ostanu daleko od oborenih električnih vodova i prijave ih elektrodistribuciji. Stanovništvo iseljeno iz ugroženih područja kući se može vratiti samo ako lokalne vlasti potvrde da je to sigurno.

Od komunalnih preduzeća građani treba da traže uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema što je prije moguće. Oštećeni kanalizacioni sistemi su ozbiljna opasnost po zdravlje.

Građani treba da očiste i dezinfikuju sve što je bilo mokro. Mulj od poplavnih voda može sadržavati kanalizaciju i druge hemikalije.

Leševi životinja

Javna ustanova Veterinarski institut Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” upozorila je na posebnu opasnost koju predstavljaju leševi životinja u naseljenim područjima. “Imajući u vidu iznenadnu, brzu i veliku količinu vode na pojedinim poplavljenim područjima, veliki broj domaćih životinja nije mogao da bude spasen. Uginule životinje ostale su pod vodom, a nakon povlačenja vode leševi se nalaze na ulicama, u šupama, dvorištima”, saopšteno je iz Instituta.

Prema njihovim navodima, narednih dana očekuje se i visoka temperatura vazduha, što može dovesti do bržeg raspadanja leševa, a samim tim i širenja zaraznih bolesti koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja.

Preporuka je i da se odmah po povlačenju vode planira i sprovodi neškodljivo uništavanje leševa uginulih životinja. Građani ne treba da sami zbrinjavaju životinje, nego da odmah obavijeste nadležne opštinske službe.

Nakon uklanjanja uginulih životinja treba očistiti i oprati objekte, opremu i pribor, a na kraju u objektima izvršiti dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju svih kritičnih mjesta kao što su farme životinja, pogoni prehrambene industrije, skladišta, prodavnice hrane i drugo.

Cafe.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE